Dojmljiv susret violine i harfe

Ciklus Zagrebački umjetnici zagrebačkoj publici: Martin Draušnik, violina i Mirjam Lučev Debanić, harfa, Hrvatski glazbeni zavod, 21. travnja 2016.

• 
  
  Dvoje vrsnih glazbenika Zagrebačke filharmonije – koncertni majstor Martin Draušnik (1981) i solo harfistica Mirjam Lučev Debanić (1972), oboje i pedagozi na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, priredili su lijep zajednički koncert u HGZ-u u ciklusu Zagrebački umjetnici zagrebačkoj publici Hrvatskog društva glazbenih umjetnika. U programu s djelima Friedricha Wilhelma Rusta, Marcela Tourniera, Camillea Saint-Saënsa, Astora Piazzole, Pavla Dešpalja i Pabla de Sarasatea potvrdili su svoje neosporne kvalitete zahvaljujući kojima su i zauzeli čelne pozicije u svom orkestru. Osim toga, pokazali su i sklad komornog muziciranja kojim se intenzivno bave u slobodno vrijeme surađujući s raznim umjetnicima.
  
  U pomno odabranom programu skladbi nastalih u protekla tri stoljeća, izvorno pisanih za ta dva instrumenta koja se rjeđe susreću na koncertnom podiju, ili obradama, umjetnici su pokazali kako se isplati njegovati i takav oblik komornog muziciranja. Ipak, predstavili su se i pojedinačno s po jednom virtuoznom solističkom skladbom, pokazavši svoje tehničke i interpretativne domete, ljepotu tona i muzikalnost. Mirjam Lučev Debanić izabrala je popularnu koncertnu etidu Au Matin (Jutro) za harfu solo francuskog impresionista Marcela Tourniera (1879-1951), dok je Martin Draušnik izveo Guslački hir br. 2 za violinu solo hrvatskog dirigenta i skladatelja Pavla Dešpalja (1934), vrlo atraktivni capriccio u obliku teme s varijacijama.
  
  Stapanje gracioznosti violine i profinjenog senzibiliteta harfe očitovalo se u nekoliko zajedničkih nastupa. U prvome dijelu bile su to dvije skladbe izvorno napisane za ta dva instrumenta: nepretenciozna ali ljupka Sonata za harfu i violinu u A-duru njemačkog romantičara Friedricha Wilhelma Rusta (1739-1796) i delikatna Fantazija za violinu i harfu u A-duru op. 124 Camillea Saint-Saënsa (1835-1921) posvećena sestrama Marianni i Clari Eissler.
  
  U drugom dijelu koncerta umjetnici su izveli obrade dviju popularnih skladbi namijenjenih drugim instrumentima. Povijest tanga Astora Piazzole (1921- 1992), argentinskog skladatelja i bandoneonista, izvorno je skladana za flautu i gitaru, a u obradi Karla Vemenena za violinu i harfu dobila je novu kvalitetu zvuka, kako u melankoličnom stavku Café 1930. tako i u ritmički živahnom i duhovitom drugom stavku Bordel 1900.
  
  Na kraju koncerta umjetnici su izveli najzahtjevniju skladbu – Koncertnu fantaziju na teme iz Bizetove opere Carmen. To popularno djelo Pablo de Sarasate (1844-1908) je napisao s namjerom isticanja virtuoziteta violine i namijenio joj je pratnju orkestra ili klavira, no Mirjam Lučev Debanić je uspješno aranžirala tu pratnju za svoj instrument – harfu, posluživši se i ritmičkim efektima otkucaja prstiju na rezonantnom tijelu instrumenta. Karmen fantazija, kako se najčešće naziva to efektno remek-djelo, tehnički je vrlo zahtjevna i svim violinistima pravi je izazov. U cjelini je djelo izvedeno vrlo korektno, muzikalno i temperamentno, iako se Martinu Draušniku u najdelikatnijim trenucima ponekad omaknulo nekoliko manje uspjelih tonova i flažoleta. Pa ipak, izvedba je zaslužila ovacije publike i lijepi dodatak – Romancu iz filmske suite Obad Dmitrija Šostakoviča.
  
  © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 24. travnja 2016.

Piše: