Glazbeno bogatstvo na dva brežuljka

Nada Bezić, Glazbene šetnje Zagrebom, Školska knjiga, Zagreb 2016.

• 
  
  Knjiga Glazbene šetnje Zagrebom prvi je glazbeni vodič kroz glavni grad Hrvatske, ujedno prvi takav vodič u našoj domovini. Djelo je to ugledne muzikologinje Nade Bezić, voditeljice knjižnice Hrvatskog glazbenog zavoda (HGZ) koja se između ostalog pasionirano posvetila istraživanju i upozoravanju javnosti na odabrane zagrebačke lokacije vezane uz živote i djelovanje poznatih glazbenika, pretežito iz domene tzv. ozbiljne ili umjetničke glazbe. To zanimljivo istraživanje potaknuto je svojevremenim posjetom grupe muzikologa iz Beča, koje je Nada Bezić početkom ovog milenija povela na šetnju zagrebačkim Gornjim gradom i Kaptolom. Istovremeno (od 1999. do 2004.) je na Trećem programu Hrvatskog radija ostvarila niz emisija za ciklus Iz glazbenih pismohrana. Sljedeći korak bio je doktorat iz muzikologije s temom Glazbena topografija Zagreba od 1799. do 2010.: Prostori muziciranja i spomen-obilježja. Od 2011. Nada Bezić redovito vodi glazbene šetnje Zagrebom za građanstvo i škole uz znatnu medijsku pozornost, tako da je 2015. stekla status počasnog turističkog vodiča specijaliziranog za glazbenu povijest Zagreba.
  
  Sva ta iskustva autorica je sažela i prilagodila zanimljivom tekstualnom i likovnom formatu knjige od 259 stranica, bogato ilustriranih i opremljenih putokazima (Sanja Ivan i Antun Stagličić Balen) za bolje snalaženje tim šetnjama, koji mogu postati i mamcima da se i sami ili u društvu s voditeljicom i njezinim grupama uputimo predloženim stazama i pogledom potražimo zanimljivosti koje nam knjiga sugerira a koje najčešće ne zamjećujemo. Osam šetnji opisanih i oslikanih u ovom specifičnom vodiču obuhvaća Gornji grad i Radićevu ulicu, zatim Kaptol i Novu ves, pa Ilicu od Britanskog do Jelačićevog trga i Zelenu potkovu (ukupno 132 lokacije) te Mirogojske arkade i aleje. Na šestoj šetnji upoznajemo muzikalne ulice, trgove, stube i parkove imenovane po glazbenim umjetnicima, sedma šetnja predstavlja koncertne prostore, a osma spomenike i spomen-obilježja (mimo šetnji).
  
  U dva završna poglavlja autorica donosi sažetu povijest glazbenog Zagreba kroz stoljeća – od biskupa Duha (češkog benediktinca iz 11. stoljeća ) do danas. U tom pregledu spominju se i zvijezde na glazbenoj karti Zagreba, poput skladatelja Ivana pl. Zajca, operne dive Milke Trnine, ali iznad svega autora prve hrvatske opere Vatroslava Lisinskog, čije se ime i lik nalaze na najviše spomenika i spomen-ploča u Zagrebu. Posvećena mu je ulica na Gornjem gradu, po njemu se zovu reprezentativna koncertna dvorana i jedna od najvećih glazbenih škola. Na Mirogoju je pokopan na počasnom mjestu, u ilirskoj arkadi. Naslikan je, zajedno s drugim velikanima kulture, na zidu u velikoj čitaonici Hrvatskog državnog arhiva i na Bukovčevu zastoru Preporod hrvatske književnosti i umjetnosti.
  
  Zanimljiv je i članak o intenzivnom kontaktu Zagreba s inozemstvom. Zagrebački su se glazbenici školovali u Beču, Pragu, Berlinu i Parizu te postizali velike uspjehe i u Europi i u Sjevernoj Americi. Svjetska glazbenička imena gostovala su pak u Zagrebu u protekla dva stoljeća. Primjerice, španjolski violinistički virtuoz Pablo de Sarasate, slavni pijanist Artur Rubinstein ili fantastičan ruski bas Fjodor Šaljapin, kao i njemački skladatelj Richard Strauss koji je tri puta posjetio Zagreb te je u jednom razgovoru izjavio: „Smisao za ljepotu što ga imaju Hrvati stranac uoči odmah pri pogledu na ljude i grad. Iako sam bio i prije u Zagrebu, ovaj put sam pomnije razgledao vaš uistinu divan grad. Imao sam tako priliku vidjeti seoski puk u njegovim uistinu prekrasnim nošnjama punim boja. Vaš Cmrok, Šestine i Ksaver su uistinu dražesni pejzaži, a tek Maksimir – to je park kakvoga čovjek mora tražiti nadaleko i naširoko“.
  
  Vrijedno je citirati i završne riječi autorice Nade Bezić: „Zagreb nije grad glazbe u onom smislu u kojem je to Musikstadt Beč. Ali Zagreb jest vodeće hrvatsko glazbeno središte, on je to između ostalog i po znanju o glazbi koje je skupio, odnosno pohranio u glazbenim knjižnicama i koje daje mladeži u glazbenim učilištima. Na prvi se pogled možda čini da se priča o glazbenom Zagrebu, usprkos današnjem milijunskom stanovništvu i velikoj površini te više od devetsto godina postojanja, u ovoj knjizi svela na dva posljednja stoljeća i na dva brežuljka, s dijelom Donjega grada podno njih. No količina i kakvoća događaja u tom prostornom i vremenskom okviru čine bogatstvo koje Zagreb uzdiže u glazbeni centar dostojan svoje pripadnosti europskoj glazbenoj kulturi.“
  
  O vrijednosti i potrebi da se ta knjiga pojavi dovoljno govori veliko zanimanje javnosti na promociji održanoj 19. siječnja u dvorani Školske knjige, uz prigodne govore Ante Žužula u ime izdavača, akademika Josipa Bratulića, urednice Petre Pavić i autorice Nade Bezić te prigodnu glazbu u izvedbi sopranistice Antonije Dunjko i Komornog ansambla HGZ-a.
  
  © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 13. veljače 2017.

Piše: