Korejski val

Korejski tjedan, Zagreb, 2. – 6. svibnja 2017.: Hyoung-kyu Kim, klavir, Mala dvorana KD Vatroslav Lisinski, 3. svibnja 2017.

• U sklopu Korejskog tjedna održanog u povodu 25. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Republike Koreje i Republike Hrvatske, u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog nastupila je ugledna korejska pijanistica Hyoung-kyu Kim. Nakon školovanja i nagrada u Koreji studij je nastavila u Berlinu i Londonu uz zapažene samostalne nastupe ali i kao solistica uz renomirane svjetske orkestre. Posebno se ističe koncert održan 1983. u povodu obilježavanja stogodišnjice englesko-korejskih odnosa, kada je bila jedina korejska solistica koja je nastupila u Purcell Roomu u sklopu Queen Elisabeth Halla u Londonu. Danas živi i djeluje u Seulu kao profesor emeritus na tamošnjem Nacionalnom sveučilištu te redovito održava recitale i surađuje s uglednim orkestrima i dirigentima diljem svijeta.
  
  Svoj recital u Zagrebu Hyoung-kyu Kim je počela razumljivo djelom korejskog skladatelja 20. stoljeća u povodu stogodišnjice njegova rođenja. To je Isang Yun (1917. – 1995.) rođen u lučkom gradu Tongyeong na jugoistoku korejskog poluotoka. Skladati je počeo već kao četrnaestogodišnjak, a glazbu je studirao u Osaki i Tokiju. Vrativši se u Koreju počeo se baviti pedagogijom u rodnom gradu i u Busanu te na Sveučilištu u Seulu. Nagrada grada Seula za kulturu omogućila mu je odlazak na studij u Pariz i Berin, kao i na međunarodne ljetne tečajeve suvremene glazbe u Darmstadtu, što je rezultiralo međunarodnim priznanjima. Godine 1971. je stekao njemačko državljanstvo te nastavio s pedagoškim radom na fakultetima u Hannoveru i Zapadnom Berlinu. Do kraja života nije se vraćao u domovinu.
  
  Karakteristična je jedna njegova rečenica koja otkriva njegov umjetnički i životni kredo: „Skladatelj ne može ravnodušno gledati na svijet u kojem živi. Ljudska patnja, progon, nepravda… sve to mi dolazi u misli. Tako gdje je patnja, gdje je nepravda, želim to pokazati kroz svoju glazbu.“ Djelo Pet skladbi za klavir kojim ga je umjetnica predstavila zagrebačkoj publici napisano je 1953. Iako u potpunosti koristi dvanaesttonsku tehniku, skladatelj si dopušta odstupanja u odnosu na Schönbergovu dvanesttonsku tehniku i stvara svoj vlastiti stil.
  
  U nastavku programa vrsna umjetnica se priklonila standardima europske glazbene baštine odabravši Sonatu u E-duru, op. 109 Ludwiga van Beethovena, Kraislerianu, op. 16 (Fantaziju za pianoforte) Roberta Schumanna te Andante spianato i Veliku briljantnu polonezu u Es-duru, op. 22 Frédérica Chopina i to u izvornoj inačici za klavir solo, iako postoji i autorova inačica za klavir i orkestar, što smo čuli nekoliko dana kasnije u izvedbi slovenske pijanistice Dubravke Tomšić Srebotnjak na posljednjem koncertu 19. Festivala sv. Marka u HGZ-u, kojim je obilježena 70. godišnjica njezinog prvog nastupa u HGZ-u uz Komorni orkestar Zagrebačke filharmonije pod ravnanjem maestra Vladimira Kranjčevića.
  
  © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 11. svibnja 2017.

Piše: