Mjestimice grubo i preglasno

Ciklus Kanconijer Zbora i simfonijskog orkestra HRT-a, KDVL, 10. svibnja 2018.



  • Zaključni koncert ciklusa Kanconijer u ovoj sezoni pokušao je otkriti povezanost kulture, pismenosti i vjere slavenskih naroda kroz povijest koja seže u daleko 9. stoljeće u kojem su braća Ćiril i Metod, slavenski apostoli i misionari, autori staroslavenskog pisma odnosno glagoljice, izvršili velik utjecaj na slavenske narode. Odabrana glazbena djela, nastala prije stotinjak godina, svjedočila su o tim utjecajima i nadahnućima, prvenstveno u Glagoljskoj misi češkog odnosno moravskog skladatelja Leoša Janačeka (1854-1928), ali i u suvremenijim orkestralnim djelima hrvatskih autora, oslonjenima na folklorno naslijeđe - Simfonijskom kolu Jakova Gotovca (1895-1982) i skladbi Bel kamen kampanela Igora Kuljerića (1938-2006).

    Bel kamen kampanela, posljednja skladba prerano preminulog Igora Kuljerića, posvećena je njegovom omiljenom utočištu - otoku Silbi, snažnoj inspiraciji za više njegovih djela. Raskošna je to partitura za veliki orkestar  obogaćen s dvije harfe, klavirom, sintesajzerom, zvonima i mnogobrojnim udaraljkama, koji suvremenim skladateljskim jezikom dočarava sjećanja na silbanske bure i bonace, podnevno sunce i bljesak kamena, napjeve i tanac, te svirku lijerice i zvonjavu kampanela. Pod ravnanjem Kuljerićevog nasljednika i promotora njegove glazbe Tončija Bilića, to reprezentativno djelo uvjerljivo je i angažirano izveo SO HRT-a, iako povremeno pretjeravši u silini zvuka. Sličan dojam ostavila je i izvedba najpoznatijeg orkestralnog djela Jakova Gotovca –popularnog Simfonijskog kola.



    Drugi dio koncerta ispunila je Glagoljska misa za soliste, zbor, orkestar i orgulje Leoša Janačeka. To kasno autorovo djelo temelji se na tekstu misnog ordinarija sa standardnim stavcima Gospodine smiluj se, Slava, Vjerujem, Svet i Jaganjče Božji. Na početku orkestralni uvod, a na kraju neuobičajen i iznenađujući solo za orgulje i orkestralna Intrada. Osebujno je to i osobno remekdjelo sakralne glazbe. Doduše lišeno tradicije, ali duboko uronjeno u legendu o Kristu i pod snažnim utjecajem ćirilometodskog pokreta i nastojanja vraćanja staroslavenskog jezika u liturgijsku uporabu, dakako uz jačanje nacionalne svijesti.

    Uz SO HRT-a i dirigenta Tončija Bilića u solidnoj izvedbi sudjelovali su vrsni solisti: najeksponiraniji vrhunska sopranistica Martina Zadro i blistavi tenor Domagoj Dorotić, te u manjim dionicama mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović i bas Goran Jurić, a za orguljama je bio pouzdani Mario Penzar. Veliki mješoviti zbor - udružen od Zbora HRT-a, koji su pripremile Sara Dodig Baučić i Nina Cossetto i Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić i zborovođe Luke Vukšića, bio je uglavnom solidan ali mjestimice preglasan i grub, a u orkestru su se kvalitetom istaknuli solo-violina koncertne majstorice Mirjam Pustički Kunjko i dionica violončela na čelu s Branimirom Pustičkim.

    Koncert se mogao pratiti i u izravnom prijenosu na 3. programu Hrvatskog radija.

    Program:
    Leoš Janáček: Glagoljska misa, za soliste, zbor i orkestar
    Jakov Gotovac: Simfonijsko kolo, za orkestar
    Igor Kuljerić: Bel kamen kampanela, za orkestar

    © Višnja Požgaj KLASIKA.hr, 14. svibnja 2018.

     

     
● naslovna● simfonijski● komorni● opera i opereta● festivali● intervjui● osvrti
● postavite Klasiku među početne stranice● spremite Klasiku u favorite● pišite nam

Piše:

Višnja
Požgaj

kritike