Intonativna sigurnost

Početak koncertne sezone i inauguracijski koncert novoga šefa-dirigenta Orkestra Opere HNK Ivana pl. Zajca Rijeka Yordana Kamdzhalova



  • Prvi od osam simfonijskih koncerata Orkestra Opere HNK Ivana pl. Zajca Rijeka u sezoni 2028/2019. održan je u subotu, 29. rujna 2018. Ponovni nastup mladoga dirigenta Yordana Kamdzhalova pobudio je veliko zanimanje publike, čiju je naklonost stekao predstavivši se ranije s četiri različita programa. Ovaj put nastupio je kao novi šef-dirigent Orkestra Opere, odabravši za inauguracijski koncert Simfoniju br. 7 u E-duru, WAB 107 Antona Brucknera.

    U glazbenome svijetu Yordan Kamdzhalov poznat je kao „najbolji operni dirigent“, ali i majstor interpretacije simfonijske glazbe, osobito Brucknerove. Rođen 1980. u Bugarskoj, studij započet u Nacionalnoj glazbenoj akademiji u Sofiji završio je na Visokoj glazbenoj školi Hans Eisler u Berlinu, te nastavio usavršavanje kod više uglednih svjetskih dirigenata. Već prvi angažman koji je dobio godine 2006. kao umjetnički ravnatelj i dirigent međunarodnog ansambla Innorelatio u Berlinu otvorio mu je vrata mnogih europskih opernih kuća i simfonijskih orkestara. Tako je u Heidelbergu između 2010. i 2014. bio šef-dirigent opernog orkestra, Heidelberškog filharmonijskog orkestra i Festivala u dvorcu Heidleberg. Mladi glazbenici odmjeravaju svoje vještine na natjecanjima, pa je i Yordan Kamdzhalov osvajao prestižne nagrade na nekima od njih, profilirajući svoj operni i koncertni repertoar, a ostvario je i niz uspješnih tonskih zapisa. Njegovo zanimanje za astronomiju potaknulo je stručnjake da asteroid 52292 nazovu 52292 Kamdzhalov.



    Nastojeći pronaći nove izvođačke snage, uspjela je uprava HNK Ivana pl. Zajca Rijeka dovesti u grad bogate glazbene tradicije mladog, nadarenog, ambicioznog i već potvrđenog dirigenta. Neki glazbeni kritičari proglasili su „najboljom“ izvedbu Simfonije br. 9 Antona Brucknera (1824-1896) pod ravnanjem Yordana Kamdzhalova. U studenom 2017. izveo je s Orkestrom Opere HNK Ivana pl. Zajca Rijeka Simfoniju br. 4 - Romantičnu, a prema podacima o recepciji Brucknerova opusa u Rijeci, Simfonija br. 7 izvedena je prvi put. Monumentalna skladba samozatajnog austrijskog skladatelja nastajala je između 1881. i 1883. godine i nakon praizvedbe u Leipzigu donijela mu je napokon uspjeh i slavu. Naziv Lirska koji se susreće u literaturi ne potječe od skladatelja, a možda su na njega uputile melodijske linije maštovitije osmišljene u odnosu na sve ostale skladateljeve simfonije. Prvi stavak spontanog je oblika s tri teme, od kojih se prva penje kroz dvije oktave iz prigušenog tremola gudača. Polagani, svečani Adagio nastajao je u kratkom vremenu u kojem su do skladatelja dolazile vijesti o bolesti i smrti Richarda Wagnera, čiji je štovatelj bio Bruckner. Brzi, poletni Scherzo, iako u molu, odiše živošću i radošću, dok je posljednji stavak umjerena tempa svojevrsna himna u kojoj se uz novu tematsku građu javlja i glavna tema prvog stavka. Uz uobičajeni sastav (gudači, drveni i limeni puhači, udaraljke) koristio je Bruckner u ovoj simfoniji i Wagnerove tube.



    Orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca Rijeka i njegov novi šef-dirigent Yordan Kamdzhalov predstavili su se riječkoj publici na prvom simfonijskom koncertu s repertoarnim novitetom za orkestar, ali ne i za dirigenta koji je pokazao suvereno poznavanje Brucknerove simfonije. Sukladno već ustaljenoj praksi, jedini oslonac u prelistavanju notnog predloška bila je sjajna maestrova memorija, a sigurnim i jasnim pokretima označio je glazbenicima početke njihovih nastupa. Početni tihi tremolo gudača podvio se pod izražajnu temu violončela, nagovijestivši od samog početka lijepi, pastozni ton gudača, topli ton drvenih puhača i blještav, izbalansiran ton limenih puhača. Intonativna sigurnost (koju su gudači ostvarili izjednačenim potezima gudala) i ritmička preciznost (osobito puhača u brzome Scherzu) osigurali su izvrsnu podlogu za profinjeno dinamičko nijansiranje od jedva čujnih do iznimno glasnih vrijednosti u kojima su ostali sačuvani snaga, sjaj i lijepa boja tona, osobito limenih puhača pojačanih Wagnerovim tubama. Više gudača u pojedinim dionicama i bogata instrumentacija razlogom su da su uz glazbenike Orkestra Opere HNK Ivana pl. Zajca Rijeka nastupili na ovome koncertu i kolege iz nekih drugih orkestara (i gradova). Sve njih uspio je sjediniti dirigent Yordan Kamdzhalov u homogeno izvođačko tijelo zavidnih mogućnosti, u kojem su svi glazbenici pokazali svoje sviračke vještine i muzikalnost. Nadahnuta izvedba Brucknerove Sedme simfonije prenijela je ponovno riječku publiku na vrhunce glazbenih užitaka, a odgovor na njeno oduševljenje bio je ponovljeni brzi i efektni početak Scherza.

    Sa sigurnošću bi se moglo zaključiti da bi riječka publika i u sljedećim koncertnim sezonama željela čuti i druge Brucknerove simfonije pod ravnanjem novog asteroida na riječkome glazbenom nebu – Yordana Kamdzhalova.

    Program:
    Anton Bruckner: 7. simfonija

    © Snježana Miklaušić-Ćeran, KLASIKA.hr, 15. listopada 2018.

Piše:

Snježana
Miklaušić-Ćeran

kritike