Emocionalno istančano

Lisinski subotom: Kraljevski Concertgebouw orkestar, violinistica Isabelle Faust i dirigent Philippe Herreweghe

• 
  
  Tko se ne bi radovao ponovnom gostovanju Kraljevskog Concertgebouw orkestra - ovaj put u pravim koncertnim uvjetima dvorane u atraktivnom ciklusu Lisinski subotom. Prošli put je ovaj amsterdamski orkestar duge i slavne tradicije i svjetskog ugleda, kojega je utjecajni časopis Gramophone proglasio najboljim na svijetu, gostovao u listopadu godine 2009. u istom ciklusu. Ali u drukčijim uvjetima, jer je zbog produljenih opsežnih građevinskih radova na uklanjanju azbesta Lisinski morao odgoditi početak koncertne sezone. Slavni orkestar je tada nakon stručnih provjera izaslanika, pristao nastupiti u Domu sportova pod vodstvom Daniela Hardinga, nove engleske zvijezde mlađe dirigentske generacije u povodu otvorenja sezone. Sportska akustika pokazala se iznenađujuće dobrom u odnosu na sve druge sportske dvorane u kojima se znaju priređivati gala-koncerti iznimnih gostovanja, pa su se tako Janačekovi Laški plesovi i iznimna izvedba Mahlerove Prve simfonije u D-duru - Titan, našli u dobrim uvjetima pred tri tisuće slušatelja. Izvedba je s punim pravom mogla oduševiti redovite pretplatnike ciklusa i gotovo još toliko pristiglih koji su ohrabreni mogućnošću dodatnih karata pohrlili u Dom sportova.

  Na novom gostovanju u Lisinskom u studenom ove godine tražila se karta više jer je veliko zanimanje za pretplatnički ciklus Lisinski subotom, prepun atraktivnih koncerata, gotovo popunio dvoranu pa je ostalo malo mjesta za slobodne strijelce. Osobito mlađu, studentsku publiku, ljude iz humanističkog sektora, kojoj je i prihvatljiva cijena pretplatničkih ulaznica na rate u općoj pauperizaciji sada već bivše srednje klase, postala teško dostižna.

  
  
  Koncert je pod vodstvom velikog znalca, dirigenta Philippea Herreweghea, otvorio neobičan spoj. Naime, u posljednje dvije godine u sklopu projekta RCO Meets Europe nastupa u svih 28 zemalja Europske unije i u svakoj od njih barem jedno djelo s programa izvodi s ponajboljim lokalnim mladim glazbenicima, a sve u sklopu europskog kulturnog projekta Side by side. Tridesetak ponajboljih studenata sa zagrebačke Muzičke akademije bilo je dijelom Orkestra u izvedbi Beethovenove Uvertire Egmont. Velika odgovornost očito je bila poticaj da daju sve od sebe, pa su se uspješno i neprimjetno uklopili kao da su već iskusni članovi, a to će im zasigurno ostati u uspomeni kao dragocjeno iskustvo i jak poticaj u daljem umjetničkom razvoju. Jer, tko zna hoće li ikada svirati u sklopu takvog orkestra. Središnjica koncerta bila je posvećena Beethovenu i njegovom jedinom Koncertu za violinu i orkestar u D-duru, op.61., predstavljenom u možda najboljoj izvedbi koja se i u dugom slušalačkom stažu može čuti uživo. Bila je to i prilika da se uživo upozna solistica Isabelle Faust.
  
  Njezina bogata umjetnička biografija, koja počinje pobjedama na najuglednijim natjecanjima, u stalnom je usponu, uključuje suradnje s najslavnijim velikim svjetskim orkestrima i dirigentima, nastupe po cijelom svijetu i bezbroj snimki. Možda je njezina blistava karijera pomalo i neobična u svijetu opće estradizacije. Isabelle Faust iznimno je introspektivna glazbenica, bez imalo vanjskih efekata u nastupu. Koncipiran kao velika komorna glazba bio je teški, intelektualno zahtjevan i emocionalno istančan Beethovenov Violinski koncert. Na komorom preplitanju zahtjevne solističke dionice sjajnog, ujedno i mekog tona violine Isabelle Faust s orkestrom zaokružena tona i osjetljivih solističkih istupa, inzistirao je neprikosnoveni znalac Phillipe Herreweghe. Njegovo nepregledno iskustvo i pomnost u izvedbama glazbe starijeg datuma te dubinsko znanje, iz čitanja uklanja naslage i običaje izvedbi koje su nastajale u skladu s promjenama interpretacijskih moda. Tako Beethovenov Violinski koncert postaje velika komorna glazba u kojoj je iznimno osjetljiva Isabelle Faust uz orkestar samo najistaknutija zvijezda skladnog izvođačkog tijela.          
  
  
  
  Na jednako tako poman način listali su se svi slojevi Schumannove Druge simfonije u C-duru, op. 61, osvitali utjecaji, silina maštovitosti glazbenih zamisli, prozračnost razrade, pa i njezine slabosti. S koncerta Kraljevskog Concertgebouw orkestra, Isabelle Faust i Phillipea Herreweghea, svaki je slušatelj mogao izaći sretan i obogaćen za neprocjenjivo iskustvo.

   © Maja Stanetti, KLASIKA.hr, 17.  prosinca 2018.

Piše: