Profinjeno suglasje

Gudački kvartet Sebastian, drugi koncert sezone 2018./2019. 28. siječnja 2019.

• 
  
  Glazbena literatura za komorne gudačke sastave doista je bogata, pa nije teško odabrati skladbe nastajale tijekom više stoljeća. Za svoj posljednji koncert održan u ponedjeljak, 28. siječnja u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog odabrali su članovi Gudačkoga kvarteta Sebastian tri skladbe nastale u rasponu od 175 godina. Bili su to Drugi gudački kvartet Anđelka Klobučara, Prvi gudački kvartet u F-duru, op. 18 br. 1 Ludwiga van Beethovena i Prvi gudački kvintet u F-duru, op. 88 Johannesa Brahmsa. U kvintetu pisanom za dvije violine, dvije viole i violončelo Gudačkome kvartetu Sebastian pridružio se violist Marko Genero, ugledni hrvatski glazbenik koji zapaženu karijeru gradi u inozemstvu, ali surađuje i s glazbenicima u domovini. Drugi gudački kvartet Anđelka Klobučara dio je ovogodišnjeg projekta izvedbe skladbi i čitanja poezije dvaju suvremenih hrvatskih akademika – skladatelja Anđelka Klobučara i pjesnika Ivana Slamniga. Njegovu pjesmu Knjeginja Moira, kao i pjesmu Gordane Benić Puk je slušao vidovnjake interpretirao je Ivan Colarić u drugoj Minuti za poeziju. Prostor je oplemenjen likovnom izložbom, ovoga puta s dvjestotinjak leptira keramičarke Pamele Cvitanović.

  Drugi gudački kvartet Anđelka Klobučara, nastao 1974., praizveo je Zagrebački kvartet kome je djelo i posvećeno. U tri kratka stavka slobodne harmonijske strukture nižu se ravnopravno u svim glazbalima teme različitih melodijsko-ritamskih obilježja. Prvi gudački kvartet u F-duru Ludwiga van Beethovena po redoslijedu skladanja njegov je drugi uradak za gudački kvartet (prvi je Gudački kvartet u G-duru, op. 18 br. 2), a nastao je potkraj 18. stoljeća zajedno s još pet kvarteta koje je skladatelj posvetio svome dobročinitelju grofu Lobkowitzu. Maštovitu tematsku građu rasporedio je Beethoven u četiri stavka, primjerena toj komornoj glazbenoj vrsti kako su je utvrdili njegovi prethodnici Joseph Haydn i Wolfgang Amadeus Mozart. Već u ovome kvartetu očita je skladateljeva sklonost finoj razradi motiva, dijalogu glazbala, pri čemu se osobito ističe dionica viole i većem tonskom volumenu zahvaljujući bogato razrađenoj dinamici. Za svoje gudačke kvintete Johannes Brahms slijedio je također klasične uzore – Mozartov komorni opus u postavi dvije violine, dvije viole i violončelo. I u ovome trostavačnom djelu iz godine 1882. tematsku građu osim prve violine donosi prva viola ili violončelo, a u posljednjem stavku Allegro energico nakratko je Brahms pribjegao polifonom vođenju glasova.

  
  
  Odabrane komorne skladbe pružile su mogućnost članovima Gudačkoga kvarteta Sebastian i njihovu gostu violistu Marku Generu da ih publici predstave u najboljem svjetlu, što pretpostavlja temeljiti studij notnih izvornika. Vješto izrađeni svi detalji i usklađeni nastupi pojedinih glazbala u njihovim zamišljenim dijalozima odavali su dojam nesputanog, tečnog sviranja. Dovoljno brza, ali ne prebrza tempa odabrana su za stavke scherzoznoga karaktera. U više navrata tonski su se istaknuli nastupi prvoga violinista Anđelka Krpana, dvojice violista Nebojše Floreanija i gosta Marka Genera, iskusnog violončelista Zlatka Rucnera te nove članice kvarteta - violinistice Teodore Sucala Matei. Za izvedene skladbe pomno su odabrane dinamičke vrijednosti od jedva čujnog pianissima do toplog, punog fortea. Članovi Gudačkoga kvarteta Sebastian i gost Marko Genero (viola) približili su publici tri odabrane skladbe iz riznice komorne glazbe skladnim i muzikalnim sviranjem ostvarenim uigranošću svih glazbenika i stilskom dotjeranošću izvedbe.
  
  Program:
  Anđelko Klobučar: 2. gudački kvartet
  Ludwig van Beethoven: 1. gudački kvartet u F-duru, op. 18, br. 1
  Johannes Brahms: 1. gudački kvintet u F-duru, op. 88
  

   © Snježana Miklaušić - Ćeran, KLASIKA.hr, 11. veljače 2019.

  
   

Piše: