Pretjerano komorno ozračje

Srednjoeuropski orkestar mladih EUphony, dirigent Daniel Geiss, KD Vatroslav Lisinski, 4. ožujka 2019.



  • Vrlo ozbiljan program predstavila je ovogodišnja Eufonija / EUphony koja se i ove godine vratila u Zagreb. Srednjoeuropski orkestar mladih predvodio je dirigent Daniel Geiss. On je ujedno i violončelist i komorni glazbenik, a gudačko iskustvo zacijelo mu je bilo dragocjeno u izvedbi gudačkog seksteta Preobražena noć Arnolda Schönberga. Radije bih rekla - ozarena, ali nema veze. Svoj četvrti opus 25-godišnji autor smatrao je svojim prvim uspjelim djelom. A Srednjoeuropski orkestar mladih EUphony / Eufonija više je nego savjesno i fino izbrušena i ušuškanog zvučanja predstavio to u osnovi programno djelo koje zbraja iskustva prošlosti i diskretno najavljuje nova zvučanja.  Poput zatvaranja jednog doba čije su se mogućnosti iscrpile.  Schönberg je poslije s teorijskom podlogom krenuo u radikalna rješenja. Komorno ozračje Preobražene noći ogledalo se i u proširenom sastavu primjerenijem velikoj dvorani. Zacijelo je tome pridonijelo osjetljivo i znalačko  vodstvo Daniela Geissa, koji je pomno predstavio bogato osjenčan spektar boja gudačkog sastava u dojmljivoj cjelini.

    Ostvarivanje ideja Eufonije, koja okuplja studente srednjoeuropskih muzičkih akademija,  krenulo je godine 2011. uglavnom iz gradova bivše Austrougarske monarhije s mogućnostima proširenja. Tako je ove godine bilo članova iz više njemačkih gradova, ali je glavnina stigla iz Graza koji se s najviše studenata profilirao kao središte. Političke primisli Eufonije se kao i dosad mogu ostaviti po strani ako je muzički ishod vrijedan. Ovaj put je bio baš kao i kada je Zagreb predsjedao godine 2016. pod vodstvom Mladena Tarbuka.



    Na programu drugog dijela koncertne večeri našla se Dvořákova Deveta simfonija u e-molu - Iz Novoga svijeta. U namjerama dirigenta Geissa imponiralo je da je uspio pridobiti studente da ne sviraju po sluhu toliko puta izvođenu simfoniju, koju navodno i vrapci na krovu znaju. Inzistirao je na njezinom gotovo epskom pripovijedanju, kontrastima i prepletu tradicijske glazbe Starog kontinenta, osobito Dvořákove rodne Češke – s doživljajem glazbenih elemenata Novog svijeta odnosno stradalih izvornih američkih indijanskih stanovnika.

    Ma koliko Geissovi napori težili minucioznom predstavljanju svakog detalja složenog djela i stanovit otklon od paradiranja, unatoč brižno njegovanom zvuku, ljepoti i smislenosti cjeline, ipak je simfonija osvanula u pretjerano komornom ozračju.

    Program:
    A. Schönberg: Preobražena noć, op. 4
    A. Dvořák: 9. simfonija u e – molu, op. 95, „Iz novog svijeta“

    © Maja Stanetti, KLASIKA.hr, 4. ožujka 2019.

Piše:

Maja
Stanetti

kritike