Romantične i zagonetne varijacije

Majstorski ciklus Simfonijskog orkestra HRT-a: Tito Ceccherini, dirigent, Aljoša Jurinić, klavir, Lisinski, 9. svibnja 2019

• 
  
  Koncert Majstorskoga ciklusa u Velikoj dvorani Lisinski nosio je naziv Romantične i zagonetne varijacije, pod ravnanjem talijanskog gosta Tita Ceccherinija. Prvi dio naslova odnosio se na Romantične varijacije na Krežminu temu Pavla Dešpalja. Tema dolazi iz romance vrlo rano preminulog, 19-godišnjeg slavnog violiniste Franje Krežme. Spretna i nepretenciozna Dešpaljeva skladba najrazličitijih probranih i pomiješanih utjecaja glazbe prošlosti i preklopljenih orkestralnih tehnika, prisjeća se violinističke legende. Pastelno obojana, nastala je na narudžbu Zagrebačke filharmonije i na poticaj Odbora Strossmayerovih dana, odnosno sjećanju na đakovačkog biskupa koji je bio Krežmin zagovornik i pokrovitelj. Dešpaljeve Varijacije praizvedene su preklani u Đakovu, izvedene netom poslije i u Zagrebu pod vodstvom Ive Lipanovića. Ovaj put skladba je poslužila kao svojevrsni uvod u ambiciozni koncert iz Majstorskoga ciklusa.

  U drugom dijelu koncerta Simfonijskog orkestra HRT-a mnogobrojni slušatelji družili su se s Enigma varijacijama engleskog skladatelja Edwarda Elgara. No, i nisu bile tako zagonetne kao što sugerira cijela komplicirana priča oko njih. Riječ je zapravo o rijetkom, doduše eklektičnom orkestralnom djelu iz slične  engleske glazbene ostavštine. Riječ je i o zagonetkama obiteljskih portreta čije danas potpuno nevažne inicijale sadrže naslovi stavaka, kao i o osvrtima na muzičke ljubavi gospodina Elgara. Rastjerivanju maglenih i zagonetnih priča oko djela svakako je pridonio angažirani dirigent Tito Ceccherini. Njegova talijanska ljubav prema kantileni i stanovito operno iskustvo iz pete, nasreću je dobro činilo EnIgma varijacijama Edwarda Elgara. U sažetoj i preglednoj izvedbi, jasnih kontura i zaigranosti, istaknuli su se svi utjecaji objedinjeni u glazbeno smislenu cjelinu bez osobitih zagonetki.
  
  Majstorstvo iz naslova ciklusa odnosilo se na nastup pijanista Aljoše Jurinića - ljubimca publike, koja voli imati svoga heroja kao prisutne naklonosti menadžerskih krugova po cijelom svijetu. A lavinu Jurinićeva uspona potaknuo je njegov plasman u finale Chopinova natjecanja otprije nekoliko godina. Za interes ima sasvim dovoljno razloga. Ovaj je put nadasve sposobni, savjesni i izdržljivi Jurinić predstavio svoje viđenje jedne od perjanica klavirske koncertantne literature. Riječ je o Koncertu za klavir i orkestar u b-molu Čajkovskog. Jedno su ga vrijeme svirali baš svi pijanisti solističkih pretenzija koji drže do sebe. Bilo je sezona kada se slušao zaredom nekoliko puta, a potom je pomama u našoj sredini pomalo utihnula. Možda i zato što je Ivo Pogorelić postavio svoje izvanredne standarde, potkrijepljene i snimkom za DGG prije više od trideset godina.

  
  
  No, Aljoša Jurinić nije se dao smetati popudbinom interpretacija. Izgleda da nije impresioniran ni bezbrojnim snimkama Koncerta koje kruže svijetom. U svom viđenju djela kao da se odmetnuo od školice velike i debele ekspresije ruske provenijencije, herojstva svake vrste. Pažnju je usmjerio razabranoj izvedbi slojevitosti djela, gradnji strukture i bogatstvu razrade. Vrlo je uspješno surađivao s orkestrom; gotovo na način neke velike komorne glazbe. U tome je Simfonijski orkestar HRT-a pod Ceccherinijevim vodstvom bio više nego koncentriran suradnik, osobito u brojnim lijepim solima. Aljoša Jurinić, tehnički superioran i gotovo hladnokrvan, lakim se dodirom koji ističe poetičnost djela, odmaknuo od uvriježenih obrazaca. Na svoj osobit, ne i iritantan, ujedno i koncentriran način posvetio se njegovom ponovnom čitanju, uvijek podobnom za raspravu. Do kojih granica taj njegov pristup može doći, zasigurno će biti zanimljivo pratiti. 
  
  Program:
  Pavle Dešpalj: Romantične varijacije na Krežminu temu
  Petar Iljič Čajkovski: Koncert za klavir i orkestar u b-molu, op. 23
  Edward Elgar: Enigma varijacije, op. 36
  
  Dirigent: Tito Ceccherini
  Klavir: Aljoša Jurinić
  
  © Maja Stanetti, KLASIKA.hr, 15. svibnja 2019.

   

Piše: