Dirljiv pijanistički recital

Večer bosanskohercegovačkih skladatelja, Bartolomej Stanković, klavir, Lisinski, 13. svibnja 2019.

• 
  
  Nakon objavljenog nosača zvuka s djelima bosanskohercegovačkih skladatelja (izdavač Nota bene d.o.o.), naslovljenog Balkan madness - prema naslovu skladbe Samira Fejzića, u Maloj dvorani Lisinski 13. svibnja a u organizaciji HKD Napredak-Zagreb, pijanist Bartolomej Stanković održao je solistički recital na kojemu je izveo skladbe dvanaestorice skladatelja koji su ili porijeklom i rođenjem ili stalnim djelovanjem u Bosni i Hercegovini predstavnici, kako ih pijanist predstavlja, bosanskohercegovačkog skladateljstva i općenito glazbene kulture države u kojoj žive tri nacionalna entiteta. Riječ je o skladateljima Milanu Prebandi, fra Nenadu Dujiću, Milanu Jeličaninu, Samiru Fejziću, Josipu Magdiću, Ivanu Čavloviću, Davidu Mastikosi, Dinu Rešidbegoviću, Dariju Vučiću, Armenu Škobalju, Draženu Kosoriću i Vojinu Komadini, dakle o glazbenicima različitih generacija, a prema onome što smo čuli, i predstavnicima različitih stilskih usmjerenja i glazbenih svjetonazora.

  Vrlo angažirano muziciranje pijanista Bartolomeja Stankovića, čije se sviranje odlikuje visokom razinom izvedbenih sposobnosti i tehničke spreme, kao i njegovo šarmantno vođenje kroz program koji je obogatio i vizualnim prezentacijama, potrudivši se da publika može vidjeti i fotografiju svakog od skladatelja kao i nekoliko vrlo lijepih fotografija Sarajeva i Mostara te bosanskohercegovačkih pejzaža, uvelo je - nažalost malobrojno slušateljstvo, u glazbu autora koji su svoja djela povjerili klaviru, a neka su, poput skladbe Bartolomejevo putovanje Ivana Čavlovića, i posvećena Stankoviću. Stoga je i naslov koncerta Bartolomejevo putovanje bio svojevrsni omaž glazbeniku koji s očitom predanošću iskrenog umjetnika, privrženog kulturnom prostoru iz kojega potječe, afirmira glazbu Bosne i Hercegovine. A Bartolomej Stanković, rođen u Visokom gdje je kao učenik Bahrije Šabanović započeo glazbeno obrazovanje da bi ga nastavio na visokoškolskom studiju i magisteriju u razredu Pavice Gvozdić na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, završio i postdiplomski studij na instituciji Steinway Academy u Veroni, a aktualno je docent na Katedri za klavir Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu, ostao je vjeran domovini i očito je željan glazbu sunarodnjaka afirmirati izvan granica Bosne i Hercegovine.

  
  
  Kako je te večeri u Zagrebu bilo neuobičajeno olujno i kišno vrijeme, za pretpostaviti je da je to bio razlog slabijem odazivu publike. Šteta za one koji se nisu odazvali pozivu gostujućeg pijanista i nisu pokazali više znatiželje za glazbeno stvaralaštvo susjedne nam države. A imalo se što čuti. Jer, vodeći kroz program, Bartolomej Stanković kratko je predstavljao svakog skladatelja, čiji su sažeti životopisi bili otisnuti i na pratećem programskom listiću, dodajući i poneku formulaciju o nastanku pojedine skladbe, kao i opis stilske pripadnosti svakog odabranog naslova. Broj izvedenih djela i zastupljenih skladateljskih imena pokazatelj je bogate djelatnosti na planu pisanja glazbe, u ovom slučaju uglavnom klavirskih minijatura, koje se kreću od klasičnih primjera kao što je Rondo fra Nenada Dujića, preko folklorno inspiriranih partitura - primjerice kratkog zapisa Benbaša Josipa Magdića i Refraina IV – Nijemo glamočko kolo Vojina Komadine, do jazzistički intonirane Fantasie in jazz Armena Škobalja ili pak izrazito avangardističkog zvučanja skladbe Visiting speech therapist Dina Rešidbegovića. Klavir u svom klasičnom zvučanju ili pak preparirani klavir kao izvor novih zvukova, u svakom slučaju slijed osobnih iskaza profesionalnih skladatelja iz Bosne i Hercegovine, koje je zanimljivo i vrijedno čuti i upoznati budući da u postojećem odnosu snaga i manjkavosti razmjene informacija tu glazbu gotovo nikada ne susrećemo.
  
  Pjanistu Bartolomeju Stankoviću valja odati posebno priznanje i iskazati zahvalnost za trud - jednako njemu kao i i organizatorima koncerta, a za nadati se da će drugom prilikom glazbu bosanskohercegovačkih skladatelja u Zagrebu čuti i brojnija publika. Dakle, dođite nam opet, putniče Stanković!
  
  Program:
  Milan Prebanda: Tri minijature na način bosanskog i dalmatinskog folklora
  fra Nenad Dujić: Rondo (premijerna izvedba)
  Milan Jeličanin: Dvije tokate 
  Vojin Komadina: Refrain IV - Nijemo glamočko kolo 
  Josip Magdić: Bentbaša
  Ivan Čavlović: Bartolomejevo putovanje (premijerna izvedba)
  Dario Vučić: Četiri minijature za klavir, op. 10 (premijerna izvedba)
  David Mastikosa: iRitual for piano and human being
  Dino Rešidbegović: Visiting Speech Therapist (premijerna izvedba)
  Dražan Kosorić: Tri Etide za klavir
  Armen Škobalj: Fantasia in Jazz
  Samir Fejzić: Balkan Madness

  © Zdenka Weber, KLASIKA.hr, 20. svibnja 2019.

Piše: