Izbalansiranost orkestralnog zvuka

Koncert Majstorskoga ciklusa Simfonijskog orkestra HRT-a, Marija Kuhar Šoša, sopran, dir. Ivan Josip Skender

• 
  
  Deveti koncert Majstorskoga ciklusa Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije, održan pod ravnanjem mladoga dirigenta Ivana Josipa Skendera u četvrtak, 23. svibnja 2019. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, bio je naslovljen Priča žene. Dvije izvedene skladbe oslanjaju se na literarni predložak. U prvoj od njih - Let me tell you suvremenoga danskog skladatelja Hansa Abrahamsena (1952), životnu priču pripovijeda Ofelija, junakinja tragedije Hamlet Williama Shakespearea. Druga od njih - simfonijska suita Šeherezada, op. 35 Nikolaja Rimski-Korsakova, temelji se na zbirci priča Tisuću i jedna noć. Snalažljivošću i mudrošću, pričajući priče, Šeherezada - koju je sultan Šahrijar kanio kazniti pogubljenjem nakon prve bračne noći, slama uvjerenost sultana u nevjernost svojih žena.
  
  Možda bi se Priča žene u prvoj skladbi koncerta Andantino za čembalo i gudače Marka Ruždjaka (1946-2012) mogla povezati uz ime čembalistice Višnje Mažuran, dugogodišnje članice Zagrebačkih solista i pedagoginje. Njenim zalaganjem utemeljen je 1994. studij čembala na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Godine 1982. praizveli su Zagrebački solisti njima posvećenu skladbu Andantino, formalno svedenu na slobodni razgovor čembala i solistički zastupljenih gudača, u čijem se sviranju izmjenjuju različite tehnike. Više puta se ponavljaju kratki motivi, uz male promjene bliske minimalističkoj glazbi. Jasna harmonijska podloga, rijetko s disonantnim prizvucima i gotovo izjednačena dinamika prilagođeni su skromnijim izražajnim mogućnostima čembala, što je interpretativno dobro približio jedan od najmlađih hrvatskih čembalista Franjo Bilić. I on je (prošlogodišnji) diplomant Muzičke akademije u Zagrebu iz razreda nasljednika Višnje Mažuran, izv. prof. Pavla Mašića.

  
  
  Lik Hamletove družice Ofelije, glavnoga ženskog lica iz  Shakespeareove tragedije Hamlet, nadahnuo je britanskoga književnika i glazbenoga kritičara Paula Griffithsa da napiše novelu s ukupno 481 riječju, koliko ih ima Ofelija u Shakespeareovu književnom predlošku. Ofelija otkriva brojne detalje iz svog unutarnjeg svijeta, a autor novele adaptirao je tekst za trodijelni ciklus pjesama za sopran i orkestar. Hans Abrahamsen uglazbio ga je 2012/2013. po narudžbi Berlinske filharmonije za sopranisticu Barbaru Hannigan, koja je – prema ugovoru – jedina smjela pjevati solističku dionicu do kraja 2018., pa je zagrebačka izvedba jedna od prvih u svijetu. Sopranska dionica pisana je gotovo instrumentalno: odlikuju je veliki intervalski skokovi i pretežno veoma visoki registar. Slobodni harmonijski sljedovi u bogato instrumentalno postavljenom orkestru nisu potpora u intonativnom smislu, a zahvaljujući ponavljanjima istih slogova tekst je ostao slabije razumljiv. Solističku dionicu otpjevala je uvjerljivo, sigurno i dinamički dobro iznijansirano Marija Kuhar Šoša, prilagodivši fraziranje umjerenom tempu ove po ugođaju meditativne skladbe.

  Ruski skladatelj Nikolaj Rimski-Korsakov (1804-1908) majstor je opera i simfonijskih pjesama. Jednu od najpopularnijih - četverostavačnu simfonijsku suitu Šeherezada, skladao je 1888. godine. Kroz četiri programski određene glazbene cjeline provlači se nekoliko tema (poput lajtmotiva), a najupečatljivija je tema u dionici solo-violine koja predstavlja glavnu junakinju. Kao jedan od autora temeljnih priručnika orkestracije, Nikolaj Rimski-Korsakov u orkestralnim skladbama potvrdio je majstorstvo u izbalansiranosti orkestralnog zvuka. Upravo u ovoj skladbi svoje sviračke vještine mogli su potvrditi svi glazbenici Simfonijskog orkestra  Hrvatske radiotelevizije, provodeći publiku zanimljivo i napeto kroz niz sličica priloženoga programa.
  
  Dirigent mlađeg naraštaja Ivan Josip Skender češće stoji za pultom opernog orkestra Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Iskustvo u tumačenju složenih opernih partitura bio je siguran temelj za razradu nijansi ne manje složene partiture Rimski-Korsakova, pa je sigurnom i promišljenom suradnjom s orkestrom dostigao interpretativni vrhunac koncerta. Sve skupine orkestralnih glazbenika – gudači, harfa, drveni i limeni puhači, brojne udaraljke – isticali su se lijepim tonom, a muzikalno i uvjerljivo zvučala je više puta ispjevana tema Šeherezade pod prstima violinista Sergeja Evsejeva. Maestro Ivan Josip Skender i Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije ostvarili su doista cjelovitu, nadahnutu i muzikalnu interpretaciju simfonijske pjesme Šeherezada, što je brojna publika nagradila dugim pljeskom.
  
  Program:
  Marko Ruždjak: Andantino
  Hans Abrahamsen: let me tell you, ciklus pjesama za sopran i orkestar
  Nikolaj Rimski-Korsakov: Šeherezada, simfonijska suita, op. 35
  
  Simfonijski orkestar HRT-a
  Dirigent: Ivan Josip Skender
  Sopran: Marija Kuhar Šoša
  *Priložene fotografije s generalne probe
  
  © Snježana Miklaušić-Ćeran, KLASIKA.hr, 12. lipnja 2019.
  

Piše: