Atraktivan dodatak repertoaru

Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku: Emerich Kalman, Kneginja čardaša, red. Miklós Gábor Kerényi, dir. Filip Pavišić



  • Reprizna predstava operete HNK u Osijeku Kneginja čardaša 28. veljače 2020. godine opravdala je kvalitetom izvedbe, kao i punim gledalištem te zainteresiranom publikom u kojoj je bilo i učenika osječkih škola, sva očekivanja koja su slijedila nakon uspješne premijere prije nekoliko mjeseci, točnije 8. studenog 2019. godine.

    Kneginja čardaša je stara znanica osječke publike, jer je HNK u Osijeku zabilježio prvu premijeru ove operete nepunu godinu nakon njene praizvedbe u Beču 1915. godine i do sada je u Osijeku postavljena sedam puta (od toga dvaput pod naslovom Sylva). Vječno intrigantna tema zabranjene ljubavi, opjevana u bezbroj glazbenih i dramskih varijanti, učinila je Kneginju čardaša i danas aktualnom pričom, zanimljivom čak i publici mlađega uzrasta, koja je ovu osječku reprizu pratila iznimno pažljivo.



    Mađarski skladatelj Emmerich Kálmán tvorac je nekoliko operetnih hitova, a napisao je Kneginju čardaša na libreto Lea Steina i Béle Jenbach u vrijeme Prvoga svjetskog rata za bečku publiku. Ova glazbena vrsta doživljavala je svoj procvat i tijekom 20-tih godina prošloga stoljeća i kasnije, a širila se Narodnim kazalištima po cijelom prostoru tada već bivše Austro-Ugarske monarhije. To je vrijeme velikog procvata građanske kulture u Osijeku, kada je Narodno kazalište bilo vodeće mjesto glazbenih zbivanja u gradu.

    Ovosezonska premijera rađena je u koprodukciji s Budapesti Operettszínház, koje je darovalo scenografiju i kostimografiju HNK-u u Osijeku. Sve je temeljito obnovljeno za potrebe osječkog uprizorenja u kazališnim radionicama osječkog kazališta. Mađarski umjetnički tim čine poznata i iskusna imena mađarske kazališne scene, redom zaslužni za uspjeh i pridonijeli su kvaliteti predstave prilagođenoj kazališnoj pozornici osječke zgrade. Redatelj Miklós Gábor Kerényi režirao je i producirao veliki broj opereta, što je osječkim glumcima i pjevačima pružilo sigurnost i oslonac u izvedbi. Scenografiju potpisuje Ágnes Eva Gyarmathi, poznata i po filmskim scenografijama, od kojih se ističe i ona za Oscarom nagrađeni film Istvana Szabóa Mefisto iz 1981. godine, koreografiju je osmislio György Geszler, kostimografiju Anni Füzér, a oblikovanje svjetla József Dreiszker.



    Dirigent Filip Pavišić održao je cijelu predstavu u odličnoj suradnji orkestra, solista i zbora koji je tek u dva kratka ulomka zaostajao u tempu u odnosu na orkestar. Ova je repriza promovirala niz pjevača mlađe generacije, među kojima je naslovnu ulogu Sylve Varescu otpjevala Katarina Toplek, sopranistica s potencijalom koji se pokazao i u glumačkim dijelovima. Marko Fotunato u ulozi kneževog sina Edwina Ronalda također je odigrao pjevački zahtjevnu ulogu sigurno i precizno, kao i Antonija Dunjko ulogu prpošne kontese Stasi, uz koju je posebno došlo do izražaja njezino plesno i glumačko umijeće. Istaknuli su se i Predrag Stojić u dobro izvedenoj ulozi Ferija pl. Kerekesa te glumački uvjerljivi Damir Baković kao Leopold Maria i Vesna Baljak kao njegova žena Anhilta, Tomislav Moržan kao poručnik Rohnsdorf i Antonio Jakupčević kao bilježnik Kiss. Apsolutno najupečatljiviju ulogu ostvario je Robert Adamček kao grof Boni Káncsiánu i u pjevačkom, glumačkom i plesnom segmentu. Iznenadio je upravo pokazanim glumačkim vještinama, kao i plesnim akrobacijama, posebno u duetima sa spretnom Antonijom Dunjko. Sve je upotpunio pjevački sigurno nijansirano i dikcijski precizno u nizu dueta s Katarinom Toplek, kao i Markom Fortunatom. Upravo su njihovi zajednički dueti bili najuspjelije točke operete.



    Očekivano, ali opet ugodno iznenađenje jest i to što je žanrovski ovaj tip lajtmotivski razrađene partiture izvrsno izveo osječki orkestar. Naoko lagana i zabavna Kálmánova glazba krije zapravo složenu orkestralnu teksturu koja s vokalnim dionicama čini mrežu lajt-tema i motiva koje nije lako usklađeno izvesti. Tu je najviše dirigent Pavišić pokazao svoje umijeće preciznog vođenja orkestra i usklađivanja sa solističkim nastupima. Cijela je predstava tako održala usklađenu dinamiku pokreta, plesa, pjevanja i orkestralnih ulomaka koji su je i učinili jednom od svjetskih operetnih evergrina.



    Uz zanimljivu i dobro izvježbanu baletnu, u HNK u Osijeku sudjelovali su u predstavi i studenti druge godine preddiplomskog studija glume i lutkarstva AUKOS-a. Prinos predstavi dali su i asistent dirigenta i zborovođa Ante Sladoljev, asistentice redatelja Tünde Sára Kerényi i Jana Pogrmilović, asistent koreografa Vuk Ognjenović te asistentica kostimografkinje Diana Sara Vereb.

    Produkcija: Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku
    Premijera: 8. studenoga 2019.

    Dirigent: Filip Pavišić
    Redatelj: Miklós Gábor Kerényi
    Scenografkinja: Ágnes Eva Gyarmathi
    Koreograf: György Geszler
    Kostimografkinja: Anni Füzér
    Oblikovatelj svjetla: József Dreiszker
    Korepetitori: Damir Šenk i Igor Valeri

    Sylva Varescu: Ana Cvetković-Stojnić / Kristina Habuš / Katarina Toplek
    Leopold Maria, knez Lippert-Weylersheim: Hrvoje Seršić / Damir Baković / Antonio Jakupčević
    Anhilta, njegova žena: Vesna Baljak / Jasna Odorčić
    Edwin Ronald, njihov sin: Marko Fortunato / Igor Krišto
    Grof Boni Káncsiánu: Robert Adamček / Matija Kačan
    Kontesa Stasi, kneževa nećakinja: Ivana Medić / Antonija Dunjko / Jana Pogrmilović
    Feri pl. Kerekes: LadislavVrgoč / Predrag Stojić
    Poručnik Rohnsdorf: Tomislav Moržan
    Kiss, bilježnik: Antonio Jakupčević / Davor Solanović
    Miksa, natkonobar: Zorislav Štark

    © Sunčana Bašić, KLASIKA.hr, 12. ožujka 2020

Piše:

Sunčana
Bašić

kritike

najavljujemo...