Oduševljavajuća osjećajnost i misaonost glazbenog izraza

Koncert Gudačkog kvarteta Sebastian povodom 30. godišnjice djelovonja, Crkva sv. Nikole, Varaždin, 31. ožujka 2021.

• 
  
  Zagrebački Gudački kvartet Sebastian, u sastavu Anđelko Krpan, prva violina, Teodora Sucala Matei, druga violina, Nebojša Floreani, viola i Zlatko Rucner, violončelo, nastupio je u sezoni u kojoj obilježava 30 godina djelovanja, na poziv Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu, 31. ožujka u varaždinskoj župnoj Crkvi sv. Nikole. Kako Gudački kvartet Sebastian u svojoj jubilarnoj sezoni koncerte započinje Duhovnim harmonijama, to je bilo i u skladu s mjestom održavanja koncerta.

  Program su ugledni gosti-gudači započeli izvedbom korala Es ist das Heil uns kommen her (Stiglo nam je spasenje) Paula Speratusa (1484.-1551.), njemačkog katoličkog svećenika koji je postao protestantski propovjednik, reformator i pisac himni. 1523. pomagao je Martinu Lutheru u stvaranju Prve luteranske pjesmarice, objavljene 1524. i nazvane Achtliederbuch, dakle skladatelja koji je bio daleki povijesni prethodnik protestantskog glazbenog genija Johanna Sebastiana Bacha (1685.-1750.). Stoga ne čudi da je Bach obradio Speratusov koral budući da je tradicija protestantskih korala, osobito u njemačkoj glazbenoj i duhovnoj kulturi i crkvenoj praksi, itekako duga i važna. Slijedila je za korizmeno vrijeme karakteristična hrvatska popjevka Narode moj ljubljeni iz zbirke Cithara octochorda (1701.) u harmonizaciji Franje  Dugana starijeg (1874.-1948.), hrvatskog skladatelja, orguljaša, glazbenog pisca i akademika.
  
  Nakon duhovnog uvoda Gudački kvartet Sebastian izveo je dvije opsežnije skladbe i to Terra memoria finske skladateljice Kaije Saariaho (1952.), koja je kompoziciju studirala u Helsinkiju, Freiburgu i Parizu, gdje živi od 1982. godine., te Stabat mater, suitu iz oratorija Tomislava Uhlika (1956.), koji je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu završio studije teorijskih glazbenih predmeta i dirigiranja. Uhlik pripada srednjoj generaciji hrvatskih skladatelja čiji opus sadrži preko stotinu djela namijenjenih raznim ansamblima, od amaterskih zborova, tamburaških i harmonikaških orkestara, preko komornih sastava, do simfonijskog i simfonijskog puhačkog orkestra.

  Finska skladateljica Kaija Saariaho napisala je djelo Terra memoria 2006. godine. To je njezina druga skladba za gudački kvartet, prva je bila Nymphea iz 1987. godine.  O skladbi Terra memoria autorica je zapisala:  “Skladba je posvećena onima koji više nisu među nama. I dalje su u našim mislima. Materijal – njihov život – je potpun, ništa se više neće dodavati. No mi koji smo ostali sjećamo se  zajedničkih iskustava, naši se osjećaji mijenjaju u odnosu na različite aspekte njihove osobnosti, neka nas sjećanja zaokupljaju u snovima. Poslije puno godina, neka se sjećanja mijenjaju, neka ostaju svježa i netaknuta. Te su me misli dovele do posebnog načina tretmana glazbenog materijala – neki njegovi dijelovi prolaze kroz specifične transformacije dok drugi ostaju nepromijenjeni i prepoznatljivi. Naslov Terra memoria združuje dvije riječi bogate asocijacijama: zemlju i sjećanje. Zemlja se odnosi na glazbeni material, a sjećanje na način kojim njime baratam.”

  Gudački kvartet Sebastian nadasve je koncentrirano i disciplinirano izvodio glazbu Kaije Saariaho i očito je posvetio mnogo pozornosti uvježbavanju kvarteta znatnih tehničkih zahtjeva. Pa ipak, glazba sama po sebi ostavlja dojam naglašenog konstruktivističkog pristupa u kojemu su zatomljeni osjećaji, a do izražaja dolazi nemali napor umrežavanja fragmenata pretežno disonantne zvukovnosti, što je nedvojbeno u suglasju sa suvremenim pristupom skladateljskom racionalizmu.
  
  Stoga i ne čudi ugled koji je skladateljica stekla na međunarodnoj koncertnoj sceni, budući da je studijem u modernističkom institutu IRCAM u Parizu, koji je utemeljio Pierre Boulez (1925.-2016.) a čija sam predavanja osobno imala priliku mnogo puta slušati na Collège de France za vrijeme studija u Parizu, očito usvojila estetske vrijednosti serijalizma, pa potom i spektralizma i gustih polifonih struktura u kojima nema mjesta tradicionalnijim pristupima melodijske izražajnosti.

  Hrvatski skladatelj Tomislav Uhlik predstavnik je glazbenog stvaralaštva bližeg ljubiteljima zvukovne emocionalnosti i prisnije harmonijske strukturiranosti. Nedavni dobitnik Nagrade Porin za životno djelo, Uhlik nerijetko sklada u folklornom stilu, a mnoga je djela izvodio  ansambl Lado, u kojemu je kao glazbeni voditelj počeo profesionalnu karijeru. Dobitnik je i Vjesnikove nagrade Josip Slavenski za 1998. godinu, kao i drugih značajnih državnih priznanja, a kao dirigent djeluje najviše u Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija, u kojem je postavio niz premijera operetnih i mjuzikl naslova. Profesor je za teorijske glazbene predmete na Odsjeku za glazbenu kulturu Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

  Suita Stabat Mater sažeta je obrada istoimenog djela za soliste, zbor i orgulje, nastalog 2015. godine. Autor je odabrao osam stavaka, pretočivši vokalne dionice i orguljašku pratnju u jedinstven zvuk gudačkog kvarteta. Izvorno djelo praizveo je Mješoviti pjevački zbor KUD-a INA pod ravnanjem Bojana Pogrmilovića 12. ožujka 2016. u crkvi sv. Petra u Zagrebu, a inačica posvećena Gudačkom kvartetu Sebastian u povodu 30 godina postojanja praizvedena je na istom mjestu 21. lipnja 2020.

  Suita ima slijedeće stavke Stala plačuć tužna Mati, Dušom njenom ražaljenom, O kako ucviljena, Koji čovjek nebi plak’o, Gleda svoga milog Sina, Vrelo milja slatka Mati, Kada ognja vrući dohvate me dasi i Kad mi zemlja tijelo primi. Kako je to izvorni tekst marijanske molitve Stabat Mater (Stoji Majka pod križem) stihove je recitirao glumac HNK u Varaždinu Zdenko Brlek.

  Tomislav Uhlik, skladatelj čiju glazbu odlikuje melodijska pjevnost, harmonijsko bogatstvo uglavnom tonalnog sloga, ritmička razigranost i formalna jasnoća, i u ovoj je suiti iskazao sve navedene značajke osobnoga stila. A upravo zbog tih karakteristika koje ističu naglašenu osjećajnost i misaonost izraza, glazbenici, pa tako i Gudački kvartet Sebastian, prepoznaju u Uhlikovoj, a upravo tom gudačkom kvartetu posvećena Suita, evocira iskonsku glazbenu ljepotu i sklad što je nedvojbeni razlog posizanja za partiturom, pa onda i dugog i oduševljenog pljeska slušateljstva.

  © Zdenka Weber, KLASIKA.hr, 28. travnja 2021.

  Gudački kvartet Sebastian
  Anđelko Krpan, violina
  Teodora Sucala Matei, violina
  Nebojša Floreani, viola
  Zlatko Rucner, violončelo
  Gost: Davorin Brozić, klarinet

  Program:
  
  Paul Speratus / Johann Sebastian Bach: Koral Es ist das Heil uns kommen her (Stiglo nam je spasenje)
  
  Cithara octochorda / Franjo Dugan: Narode moj ljubljeni
  
  Kaija Saariaho: Terra memoria
  
  Tomislav Uhlik: Stabat Mater – suita iz oratorija
  Stala plačuć tužna Mati
  Dušom njenom ražaljenom
  O kako ucviljena
  Koji čovjek nebi plak’o
  Gleda svoga milog Sina
  Vrelo milja slatka Mati
  Kada ognja vrući dohvate me dasi
  Kad mi zemlja tijelo primi

Piše: