Besprijekorni glazbeni trenutci pod svodovima starih crkvica

3. Festival drvenih kapela Sancta Barbara, 27. lipnja – 7. srpnja 2021.: Ansambl Cappella Lignum, Velika mlaka, 27. lipnja 2021.

  • Ansambl Cappella Lignum

    Gotovo šest mjeseci nakon razornoga potresa na Banovini u prosincu 2020. održan je od 11. do 20. lipnja ove godine 15. međunarodni orguljaški festival Ars Organi Sisciae u mjestima diljem Sisačko-moslavačke županije i u crkvama koje nisu znatnije oštećene, kao ni orgulje smještene u njihovim prostorima. Festival je 2007. godine utemeljio orguljaš Edmund Andler Borić, ujedno i njegov umjetnički voditelj jedanaest godina, a održavanjem festivala nastojalo se potaknuti obnovu orguljske baštine Sisačke biskupije. Uspjeh festivala potaknuo je današnju umjetničku ravnateljicu i dugogodišnju Borićevu suradnicu Valentinu Badanjak Pintarić da uz orguljske koncerte u crkvama glazbom oplemeni i stare, male drvene kapele. Do danas ih je sačuvano četrdesetak u Turopolju, Pokuplju, Posavini i Moslavini, a građene su od 17. do 19. stoljeća od hrasta lužnjaka koji je rastao u gustim šumama Turopolja. Drvene kapele jedinstvene su po načinu gradnje te su kao dio tradicijske arhitekture ovoga područja upisane u registar nepokretne spomeničke baštine Republike Hrvatske.

    Kapela sv. Barbare, Velika Mlaka

    Treću godinu zaredom tijekom Festivala drvenih kapela Sancta Barbara glazbenici – kao solisti ili u komornim sastavima – na kratko vrijeme unose glazbu pružajući publici jedinstveni doživljaj u posebnim, lijepim i vrijednim sakralnim prostorima. Danas se možda u mnogim drvenim kapelama ne odvijaju liturgijski obredi, ali po sačuvanom inventaru može se zaključiti da su kroz stoljeća bile središta vjerskoga života u svojim sredinama, prepuštajući s vremenom tu ulogu novim i većim crkvama u kojima su svoje mjesto nalazile orgulje kao liturgijsko (i koncertantno) glazbalo. Na skučenim prostorima korova možda su nekada davno mogle biti smještene male orgulje – pozitiv, ali tijekom vremena zahvaljujući sve izraženijoj težnji za snažnim, moćnim zvukom, drvene kapele nisu se mogle natjecati s novoizgrađenim većim ili velikim crkvama. Ostale su gotovo zaboravljene i tihe, čekajući da netko zaviri u njihovu bogatu unutrašnjost i oživi nakratko njihove prostore zvucima glazbe.

    Razdoblje gradnje drvenih kapela na neki je način usmjerilo glazbenike Ansambla Cappella Lignum (27. lipnja), Ansambla Ars Longa (30. lipnja), Camerate Garestin (2. srpnja) i Ansambla Cappella Auris (4. srpnja) na odabir isključivo skladbi baroknoga razdoblja. Za završni koncert festivala (7. srpnja), naslovljen Suite antique prema skladbi Johna Ruttera (1945), odabrale su flautistica Tamara Coha Mandić i harfistica Diana Grubišić Ćiković uglavnom skladbe nadahnute ranom glazbom (od srednjega vijeka do baroka). Program svoga nastupa pred kurijom Modić-Bedeković u Donjoj Lomnici (3. srpnja) harmonikaš i violončelist Martin Kutnar osmislio je kao popularni izričaj, nadahnut djelomično baroknom glazbom. Festival drvenih kapela Sancta Barbara, kao i međunarodni festival Ars Organi Sisciae materijalno podupiru Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i brojni sponzori, a dopuštenje za koncertiranje u crkvenim prostorima dale su Zagrebačka nadbiskupija i Sisačka biskupija.

    Ansambl Cappella Lignum

    Koncert otvorenja održan je u nedjelju, 27. lipnja u Kapeli sv. Barbare u Velikoj Mlaki. Prvi zapisi o njoj datiraju iz 1642. godine, a konačni izgled dobila je 1912., kada je dograđen trijem. U najstarijem dijelu kapele iz 17. stoljeća ističe se krilni oltar s prikazima života i mučeništva sv. Barbare s jedne te Kristove muke s druge strane, dok glavna oltarna slika prikazuje stojeći lik sv. Barbare. U unutrašnjosti kapele sačuvano je oko 150 oslikanih ploha s prikazima svetaca i biljnih motiva, nastalih najvjerojatnije sredinom 18. stoljeća. Festival je u Kapeli sv. Barbare otvorio Ansambl Cappella Lignum. Uz umjetničkog voditelja i čembalista Alena Kopunovića Legetina, sjedinili su u njemu svoje glazbeno iskustvo i umijeće interpretacije sopranistice Margareta Klobučar i Josipa Lončar, oboistica Jelena Ilčić, fagotist István Matay i violinist Zvonimir Krpan. Njihovi su profesionalni i životni putevi zanimljivi i različiti; stjecali su glazbenu naobrazbu u različitim sredinama, kao što i danas djeluju u više ustanova u zemlji ili izvan nje. Nastup 27. lipnja 2021. u Kapeli sv. Barbare u Velikoj Mlaki bio je tek njihovo drugo predstavljanje publici programom u kojem su pokazali umijeće solističkog i skupnog sviranja.

    Svi instrumentalni solisti nastupili su u sljedećim skladbama: polaganoj Sinfonii iz kantate Ich hatte viel Bekümmernis, BWV 21 Johanna Sebastiana Bacha (1685-1750) i u dva stavka Tria in g Georga Friedricha Händela (1685-1759). Antonio Vivaldi (1678-1741) napisao je niz koncerata za solo-instrumente, gudače i continuo pa se fagotist István Matay predstavio u brzome stavku Allegro con brio iz Koncerta za fagot u C-duru, RV 472, a oboistica Jelena Iličić u polaganome stavku Largo iz Vivaldijeva Koncerta za obou u d-molu, RV 454. Violinist Zvonimir Krpan odabrao je Melodiju Christopha Willibalda Glucka (1714-1787), a na prvome hrvatskom čembalu graditelja Zlatka Pavlinića Alen Kopunović Legetin odsvirao je poznati stavak Sarabande, niz varijacija na temu La Folia, iz Suite br. 4 za čembalo u d-molu, HWV 437 Georga Friedricha Händela.

    Ansambl Cappella Lignum

    Skromna hrvatska ranobarokna baština skladatelja predstavljena je djelima dvojice skladatelja: Ivana Lukačića (1575-1648), čiji su dvoglasni motet Cantate Domino iz zbirke Sacrae cantiones (1620) te Vinka Jelića (1596-1636), čija su dva dvoglasna moteta Probasti Domine i Bone Jesu iz zbirke Parnassia militia (1622) u obradi Albe Vidakovića otpjevale Margareta Klobučar i Josipa Lončar. Vokalne solistice nastupile su zajedno i u božićnoj pjesmi veselog ugođaja Engel Gottes künden skladatelja ranoga romantizma Franza Xavera Wolfganga Mozarta (1791-1844), a Margareta Klobučar samostalno se predstavila u ariji Ein seliges Kind Gottes (Blagoslovljeno Dijete Božje) Georga Philippa Telemanna (1681-1767), dok je Josipa Lončar pjevala skladbu Salve Regina anonimnoga njemačkog skladatelja 18. stoljeća. Članovi Ansambla Cappella Lignum uključili su u neobičan dodatak koncertu svu nazočnu publiku koja je više puta pjevala pjesmu skladanu na tekst sv. Terezije Avilske Nada te turbe (Zašto taj nemir) uz pratnju svih glazbenika.

    U životopisima članova Ansambla Cappella Lignum zabilježeni su podatci o njihovim nastupima u različitim komornim sastavima. Za njih je sigurno bilo izazovno okušati se u interpretaciji barokne glazbe, što se pokazalo veoma uspješnim tijekom koncerta zanimljivoga sadržaja. Obje vokalne solistice su svoje dionice pjevale intonativno besprijekorno i tehnički dotjerano uz dobru dikciju tekstova izvornika. Instrumentalni solisti su također svoje dionice odsvirali sigurno i s lakoćom prilagodivši dinamičke mogućnosti tišem zvuku čembala, na čijoj je pratnji počivalo sve glazbeno događanje. Publika je doista mogla uživati u proživljenoj i skladnoj izvedbi odlomaka iz barokne glazbene baštine u prostoru koji je nastajao na početku tog umjetničkog razdoblja.

    © Snježana Miklaušić-Ćeran, KLASIKA.hr, 7. srpnja 2021.

    Ansambl Cappella Lignum

    Margareta Klobučar, sopran
    Josipa Lončar, sopran
    Jelena Ilčić, oboa
    István Matay, fagot
    Zvonimir Krpan, violina
    Alen Kopunović Legetin, umjetnički voditelj, čembalo

    Program:

    Johann Sebastian Bach: Cantata BWV 21 Sinfonia

    Ivan Lukačić: Cantate Domino

    Antonio Vivaldi:
    Koncert za fagot u C-duru RV 472
    Koncert za obou u d-mol RV 454

    Wolfgang Amadeus Mozart: Engel Gottes künden

    Georg Friedrich Händel: Trio in g

    Christoph Willibald Gluck: Melodie

    Georg Philipp Telemann: Ein seliges Kind Gottes

    Anonimus: Salve Regina

    Georg Friedrich Händel: Sarabande in d

    Vinko Jelić:
    Probasti Domine (obr. A. Vidaković)
    Bone Jesu verbum patris (obr. A. Vidaković)

Piše:

Snježana
Miklaušić-Ćeran

kritike