Moć ljubavi zagrebačkog Straussa - koncertna izvedba ususret praizvedbi



  • U nedjelju, 19. rujna u zagrebačkom kazalištu Komedija prvi put  je predstavljena komična opereta Moć ljubavi hrvatskog skladatelja Gjure Eisenhutha iz druge polovice 19. stoljeća. Bila je to koncertna izvedba skraćene inačice bez govorenih i plesnih dijelova, koju su ostvarili zajedničkom suradnjom Zagrebačka filharmonija i HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke. Budući da od svojeg nastanka do danas djelo nikada nije izvedeno, bio je to izazov za dirigenta velikog međunarodnog ugleda Mirana Vaupotića i njegove suradnike – skladatelje Krešimira Seletkovića te Ivana Josipa i Andreja Skendera, da redigiraju partituru i djelo vrijedno pažnje konačno predstave javnosti. Partituru operete pronašao je maestro Vaupotić u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, a libreto u arhivi Hrvatskog glazbenog zavoda, koja čuva Eisenhuthovu ostavštinu.



    Gjuro Eisenhuth (Zagreb, 1841 – 1891) bio je svestrani glazbenik omiljen  u narodu, te uz suvremenika Ivana pl. Zajca jedna od vodećih osobnosti glazbenog života u Zagrebu. Školovan u rodnom gradu i u Beču, podučavao je violinu na glazbenoj školi HGZ-a i nastupao kao solist, vodio znamenito Hrvatsko pjevačko društvo Kolo, ravnao orkestrom Zagrebačke opere i vodio ga kao koncertni majstor. Uz to, bio je orguljaš i kapelnik župne Crkve sv. Marije, podučavao je pjevanje, gorljivo promicao crkvenu glazbu, bavio se komornim muziciranjem, surađivao s nizom zagrebačkih pjevačkih društava i obnašao  druge  glazbene funkcije. Godine 1861. osnovao je salonski orkestar po uzoru na slavni orkestar Eduarda Straussa iz Beča, za koji je skladao polke, mazurke i druge skladbe plesnoga karaktera. Orkestar je petnaest godina s uspjehom nastupao u gradskim kavanama i na javnim plesovima, te su Zagrepčani njegova omiljena osnivača nazivali „zagrebačkim Straussom“.

    Skladateljski opus Gjure Eisenhutha sadrži više od dvije stotine djela, među kojima je niz popijevki, zborova, budnica, prigodnica i poputnica, te komornih, sakralnih i orkestralnih skladbi. Glavna njihova karakteristika je melodioznost, pjevnost i lakoća izraza. To je očito i u većim vokalnoinstrumentalnih djelima poput opere Sejslav ljuti (premijerno izvedene 1878. u Zagrebačkoj operi) i nedovršene opere Petar Bačić, te nikad izvedene operete Moć ljubavi prema libretu hrvatskog književnika, prevoditelja i publicista Augusta Harambašića. Opereta Moć ljubavi bit će cjelovito praizvedena  4. veljače 2022. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u OFF ciklusu Zagrebačke filharmonije.

    Kao svojevrsna najava tog događaja, bilo je premijerno koncertno predstavljanje glazbenih brojeva iz operete Moć ljubavi malobrojnoj publici u Komediji. U programskom letku nije naveden sadržaj operete, a iz nedovoljno jasne dikcije nije se moglo skoro ništa zaključiti. Navedeni su doduše nešto opširniji podaci o skladatelju i dirigentu, ali izvođači su samo nabrojani. Uloge su tumačili Vanja Zelčić (Montespan), Ana Majdak (Olympia), Davor Nekjak (Van Steen), Gabrijela Deglin (Francoise), Marko Fortunato (Artois) i Sergej Kiselev (Guiche). Koncertni majstor Zagrebačke filharmonije u smanjenom sastavu bio je Orest Shourgot, a zborovoditeljica Zbora HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci Nicoletta Olivieri.

    Nadajmo se da će najavljena praizvedba u veljači biti reprezentativnija i bolje pripremljena, jer premijerno manje-više uspješno predstavljeni muzički brojevi Eisenhuthove operete Moć ljubavi, kao i predstava u cjelini, to svakako zaslužuju.

    © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 21. rujna 2021.

kritike

najavljujemo...