Uspješna glazbena manifestacija bogatog programa

27. Dani Milka Kelemena, 7. – 17. listopada 2021., Slatina: Koncert Zagrebačkih solista i violočnelistice Monike Leskovar; Koncert Moskovskog ansambla suvremene glazbe

  • Organizatori 27. Dana Milka Kelemena u Slatini i sudionici Okruglog stola na temu <em>Kelemen kao učitelj i pedagog</em> uoči otvaranja manifestacije

    U Slatini, idiličnom gradiću u Virovitičko-podravskoj županiji, održani su  od 7. do 17. listopada sada već 27. Dani Milka Kelemena, glazbeni festival koji nosi ime slavnog hrvatskog skladatelja rođenog u Slatini 30. ožujka 1924. i preminulog u Stuttgartu 8. ožujka 2018. godine. Milko Kelemen najveći je dio života proveo u Njemačkoj, ali hrvatskoj je domovini, u kojoj je diplomirao kompoziciju na Muzičkoj akademiji u razredu Stjepana Šuleka 1951. godine, ostavio jedan od najuglednijih festivala suvremene glazbe – Muzički biennale Zagreb, koji je utemeljio 1961. godine.

    Doista je za svaku pohvalu kada neki grad ugledniku koji je u njemu rođen odaje trajnu počast. Slatina je u tom pogledu nadmašila mnoge druge gradove u Hrvatskoj, budući da je Milku Kelemenu u čast još prije 27 godina utemeljen festival nazvan njegovim imenom, a ime skladatelja nosi i mjesna glazbena škola. Uz to, u gradskom je muzeju kao stalni postav soba s podacima i predmetima iz života Milka Kelemena, pa sve to zajedno pokazuje da Slatina upravo na umjetničkoj ostavštini Milka Kelemena osmišljava svoj vlastiti brend i postaje time središte vrijedno posjeta.

    Zagrebački solisti

    Ovogodišnji 27. Dani Milka Kelemena započeli su 7. listopada otvorenjem izložbe skladateljevih rukopisa koje je ostavio rodnom gradu, a potom je u dvorani Pučkog otvorenog učilišta održan prvi u nizu koncerata. Prigodom otvaranja festivala gradonačelnik Slatine Denis Ostrošić je istaknuo: „Naš grad već gotovo tri desetljeća raste i razvija se upravo kroz kreativnu i važnu interakciju svih dionika društva organizirajući međunarodni festival Dani Milka Kelemena, uključujući pri tome sve bitne čimbenike koji, svaki na svoj način, pridonose zajedničkom cilju. Upravo zahvaljujući festivalu, Slatina je postala glazbena metropola koja je i ove godine pripremila vrlo reprezentativan program, zahvaljujući članovima programskoga vijeća i doprinosu svih članova festivalskoga odbora“.

    Festival, dakle, koji organizira Glazbena škola Milka Kelemena na čelu s ravnateljem Antoniom Brzicom, a pod pokroviteljstvom predsjednika države i uz podršku Ministarstva kulture, Virovitičko-podravske županije i Grada Slatine, okupio je ove godine deset večernjih programa i Okrugli stol na temu Kelemen kao učitelj i pedagog, a koji je organizirala Matica hrvatska u Slatini. Čast otvaranja Dana Milka Kelemena pripala je Zagrebačkim solistima koji su u Slatinu došli s violončelisticom Monikom Leskovar.

    Zagrebački solisti i violončelistica Monika Leskovar

    Na početku koncerta izvedene Kelemenove Koncertantne improvizacije svojevrsna su međunarodno poznata osobna karta skladatelja koji je smjelo kročio putovima glazbene avangarde nakon Drugog svjetskog rata. Zagrebački solisti, svjetski afirmirani hrvatski gudači, izvode Koncertante varijacije već desetljećima, budući da je riječ o nadasve uspjelom višestavačnom ostvarenju koje je Milko Kelemen posvetio ansamblu još u vrijeme kada mu je na čelu bio Antonio Janigro, a Zagrebački su solisti djelo izveli više od 4000 puta na koncertnim podijima diljem svijeta. U gudačkom zanosu odlično raspoloženih Zagrebačkih solista brojni su okupljeni slušatelji na koncertu u Slatini čuli stavke Allegretto, Andante sostenuto, Allegro scherzando i Molto vivace, quasi presto, oduživši se gostujućim glazbenicima dugim pljeskom.

    Slijedila je izvedba skladbe Hommage à Dmitrij Šostakovič mlade hrvatske skladateljice Ljerke Končar Gamulin s violončelisticom Monikom Leskovar kao solisticom. Kako je i Ljerka Končar Gamulin violončelistica. njezino je postupanje s instrumentom naglašeno virtuozno a posvećivanje velikanu ruske glazbe 20. stoljeća Dmitriju Šostakoviču upućuje na nadasve dramatsku atmosferu glazbenoga izraza. Doista, riječ je glazbenoj fantaziji izrazite emocionalne napetosti iskazane u post-romantičnoj maniri skladateljskih postupaka i s istaknutom dionicom violončela, čija melodijske linija dugih lukova naglašava tu namjeravanu dramatsku snagu postupaka.

    Zagrebački solisti

    U nastavku su Zagrebački solisti izveli djelo Solisti za gudače Silvija Foretića, čija dva stavka – Poco allegro i Adagio, u skladu s oznakama tempa opisuju različite ugođaje disonancama bogatog ali ipak skladateljski ukroćenog glazbenog protoka. I na kraju Simfonija u d-molu, op. 12, br. 6 – La casa del diavolo, G506, trostavačna tvorevina iz ostavštine talijanskog meštra Luigija Boccherinija skladana 1771. godine, donijela je ozvučene asocijacije na legendarnog Don Juana, a naslov Kuća đavola ili Đavolja kuća autorova je „uputa“ koja nagoviješta sve vragolije baroknih bravura kakve su u ona davna vremena mogli izvoditi jedino majstori na gudačkim instrumentima. Publika je bila očito oduševljena koncertom jer pljesak je dugo trajao i bio vrlo glasan.

    U okviru 27. Dana Milka Kelemena u Slatini su nastupili udaraljkaš Filip Merčep, Gudački kvartet Rucner s gostima, pijanist Konstantin Krasnitski, Klavirski duo Karša, plesni ansambl Liberdance, Cantus ansambl, pobjednici 9. hrvatskog natjecanja mladih glazbenih umjetnika Papandopulo – flautistica Lucija Stilinović, saksofonist Sven Crnković i klarinetist Toni Kranjac, Ansambl studenata Muzičke akademije za novu glazbu ASMANGU i na kraju festivala Moskovski ansambl suvremene glazbe.

    Moscow Contemporary Music Ensemble

    Nažalost, nije mi bilo moguće pratiti sve koncerte ali sam nakon svečanog otvorenja 7. listopada imala zadovoljstvo nazočiti i zatvaranju festivala 17. listopada i čuti muziciranje moskovskih glazbenika. Moscow Contemporary Music Ensemble (MCME) nastupio je u sastavu Ivan Bushuev, flauta, Oleg Tantsov, klarinet, Mikhail Dubov, klavir, Roman Mints, violina i Olga Demina, violončelo. U izvedbi prve skladbe na programu, Kvinteta za klarinet i gudački kvartet Antuna Tomislava Šabana, gostima iz Rusije pridružile su se hrvatske glazbenice Marija Bašić, violina i Magda Skaramuca, viola.

    Slijed skladbi, nakon opsežnog Šabanova Kvinteta u kojemu se inventivnom linijom osobito ističe dionica klarineta, slijedila su djela ruskih skladatelja Alfreda Schnitkea, Dmitria Burtseva, Alexeia Sysoeva, Edisona Denisova i Marka Buloshnikova. Sudeći prema glazbenim izrazima pojedinih autora, očito je riječ o skladateljima koji su prihvatili suvremene tehnike prvenstveno intelektualnog pristupa skladateljskim postupcima, karakteristične za glazbenu avangardu do sada bolje nam poznatog zapadnog tipa. Pa ako stoga nedostaju individualnije crte koje bi pojedinog skladatelja izdvajale iz uopćene slike, takvo je mišljenje vjerojatno moguće pripisati i slabijem poznavanju cjelovitijih opusa navedenih ruskih autora. U tom je nizu ipak osobno izrazitiji međunarodno afirmirani Alfred Schnitke (1938-1988) koji je ugled stekao djelujući u Njemačkoj, a čija Posveta Stravinskom, Prokofjevu i Šostakoviču, za flautu, klarinet, violinu i violončelo pokazuje inventivno skladateljsko pero.

    Moscow Contemporary Music Ensemble

    U cjelini gledano, dokazuju ovogodišnji 27. Dani Milka Kelemena u Slatini veliki uloženi trud u organizaciju tako opsežnog festivala koji je i ove godine publici predstavio neka od Kelemenovih ostvarenja uz značajan broj drugih skladateljskih imena, pretežno predstavnika glazbe 20. stoljeća i aktualne produkcije koja nastaje u 21. stoljeću. Time slatinska manifestacija, koja se održava u Pučkom otvorenom učilištu, župnim Crkvama sv. Josipa i bl. Ivana Merza, Hrvatskom domu i Zavičajnom muzeju Slatina, postaje relevantna i na širem planu, a glavni voditelj i predsjednik Festivalskog odbora Antonio Brzica zaslužuje svaku pohvalu. Dakako, i sve najbolje želje za daljnje održavanje tako uspješne glazbene manifestacije u rodnom gradu Milka Kelemena.

    © Zdenka Weber, KLASIKA.hr, 3. studenog 2021.

Piše:

Zdenka
Weber

kritike