Impresivno glazbeno putovanje od renesanse do procvata baroka

Hrvatski barokni ansambl, Florilegium musicae instumentalis, Tin Cugelj, umjetničko vodstvo i barokni trombon, Satiričko kazalište Kerempuh, 24. listopada 2021.



  • Novim okolnostima uspjelo se prilagodio Hrvatski barokni ansambl programom Florilegium musicae instumentalis, u cvjetnjaku ili herbariju instrumentalne glazbe iz epohe kada se ona tek osamostaljivala. Cijelu je koncertnu sezonu popularna HRBA preselila u Kazalište Kerempuh, gdje je očito dogovorom dobrodošla. Jer, sve do kompletne obnove teško oštećenog Hrvatskog glazbenog zavoda od lanjskog potresa, beskućnici su tamo gosti. A kako stvari stoje, te okolnosti mogu potrajati.

    U neobično živahnom koncertu, koji se izvedbama postupno zagrijavao, nizale su se trajanjem kratke skladbe, što se na prvi pogled može učiniti zamornim. No osmišljenost, kao i angažman članova Hrvatskog baroknog ansambla, to je opovrgnuo od manjih do većih sastava. A to često biva kada je umjetničko vodstvo koncertne večeri povjereno gostu.

    Umjetnički voditelj koncerta – zagrebački trombonist Tin Cugelj, razvio je poseban interes za baroknu glazbu i usavršavao se u znamenitim specijalnim, uglavnom švicarskim školama. Sada je pred doktoratom iz muzikologije. Njegov znatiželjni i nemirni duh, spojen sa stalnom izvodilačkom praksom, urodio je poučnim programom koncerta. Hrvatski barokni ansambl, potpomognut gostima, znao ga je iznijeti. Osim gudača, među gostima je primjerice bio i svirač puhačkoga glazbala cinka, aktivnog u ta doba. Nekolicinu skladbi je Cugelj i priredio za koncert. Česti nazivi canzona ili aria uputili su na vokalno porijeklo skladbi, ali u osmišljenoj dramaturgiji koncerta našle su se i izvorno instrumentalne skladbe – sinfonie i toccate. Sve je to predstavljalo uzbudljivo i sklisko glazbeno putovanje prijelaznim razdobljem od renesanse do punog  procvata baroknog stila. Osobitu ulogu odigrali su limeni puhači i zaslužili poseban naglasak u kombinaciji starih i novih instrumenata.

    Impresivan je niz skladatelja čija su djela uvrštena u program da bi stvorila barem djelomičnu sliku razdoblja do polovice 17. stoljeća – od općepoznatih imena poput Gabrielija ili Frescobaldija, do onih za koja su obični pa i potkovani posjetitelji koncerata tek načuli ili uopće nisu čuli. Putovalo se od Italije kao središta glazbenih zbivanja toga doba prema sjeveru, čiji su autori mahom zauzeli drugi dio večeri. Kompleksnu zadaću intrigantno smišljenog programa Hrvatski barokni ansambl s gostima iznio je savjesno u zaigranoj interakciji, posebno nadahnut udjelom limenih puhača.

    © Maja Stanetti, KLASIKA.hr, 8. studenog 2021.

    Program:

    Andrea Gabrieli (1532./33. – 1585.)
    Ricercar del primo tuono iz Ricercari… libro secondo, Venecija, 1595.

    Nicola Vicentino (1511. – 1575./76.)
    La bella. Canzone da sonare iz Madrigali a cinque, libro quinto, Milano, 1572.

    Gioseffo Guami (1542. – 1611.)
    Canzon terza iz Giacomo Vincenti, Canzon di diversi per sonar, Venecija, 1588.

    Florentio Maschera (c. 1541. – 1584.)
    Canzon terza iz Canzoni da sonare, Venecija, 1593.

    Francesco (Sponga) Usper (1561. – 1641.)
    Aria francese prima iz Ricercari et arie francesi, Venecija, 1595.

    Claudio Merulo (1533. – 1604.)
    Toccata prima del primo tono iz Toccate d’intavolatura d’organo, libro primo, Rim, 1598.

    Antonio Mortaro (c. 1570. – c. 1620.)
    L’Antegnata iz Canzoni da sonare, libro primo, Venecija, 1600.

    Giovanni Domenico Rognoni Taeggio (druga polovica 16. stoljeća – poslije 1624.)
    La Porta. Canzone à 8. Exultate Deo. iz Canzoni à 4 e 8 voci, Milano, 1605.

    Luzzascho Luzzaschi (c. 1545 – 1607.)
    Canzona decima iz Alessandro Raverii, Canzoni per sonare, 1608.

    Francesco (Sponga) Usper (1561. – 1641.)
    Sinfonia à 6 iz Messa, e Salmi da concertarsi, Venecija, 1614.

    Giovanni Picchi (1571./72. – 1643.)
    Canzon Decima Quarta à 6, Quattro Tromboni, & doi Violini, ò Cornetti iz Canzoni da sonar, Venecija, 1625.

    Hans Leo Hassler (kršten 1564. – 1612.)
    Canzon duodecimi toni iz Sacri concentus, Augsburg, 1601.

    Johann Herman Schein (1586. – 1630.)
    Canzon Corollarium iz Cymbalum Sionium, Leipzig, 1615.

    Giovanni Martino Cesare (c. 1590. – 1667.)
    La Fenice iz Musicali melodie, München, 1621.

    Nicolaus à Kempis (oko 1600. – 1676.)
    Symphonia 4 supra cuc cuc, vel Sol Mi iz Symphoniæ, Antwerp, 1647.

    Johann Vierdanck (c. 1605. – 1646.)
    Sonata, worin die Melodia des Liedes: Als ich einmahl Lust bekam iz Capricci, Canzoni und Sonaten, Rostock, 1641.

    Girolamo Frescobaldi (1583. – 1643.)
    Toccata quinta iz Toccate e partite d’intavolatura d’organo, libro primo, Rim, 1637.

    Giovanni Battista Riccio (kasno 16. stoljeće – poslije 1621.)
    Sonata à 4 iz Il terzo libro delle Divine Lodi Spirituali, Venecija, 1620.

    Giovanni Battista Grillo (druga polovica 16. stoljeća – 1622.)
    Canzon terza à 8 iz Sacri concentus ac symphoniæ, Venecija, 1618.

    Giovanni Priuli (c. 1575 – 1626.)
    Canzon quarta à 6 iz Sacrorum concentuum pars prima, Venecija, 1618.

    Giovanni Gabrieli (c. 1554./57. – 1612.)
    Canzon à 10 iz Sacræ symphoniæ, libro primo, Venecija, 1597.

Piše:

Maja
Stanetti

kritike