Balet Petruška i popularizacija glazbeno-scenskih djela slavenskih skladatelja

50. obljetnica smrti Igora Stravinskog; Skladbe Igora Stravinskog u glazbenom životu Zagreba (6. dio)

• Završivši studij klavira 1912. godine s najboljim ocjenama, Aleksandar Borovski je počeo svoju koncertantnu djelatnost postavši jednim od najcjenjenijih pijanista koji je u svojoj dugoj karijeri od gotovo pet desetljeća priredio više od 2500 koncerata diljem svijeta. Od 1940. godine živio je i djelovao u Sjedinjenim Američkim Državama, pa kako je primio državljanstvo te zemlje često se u literaturi navodi kao rusko-američki pijanist. Nastupao je kao komorni glazbenik i solist na recitalima i uz brojne poznate svjetske orkestre pod vodstvom pedesetak dirigenata. Za jesenskog gostovanja u Zagrebu nastupio je osim na recitalu 27. rujna 1924. i na dva koncerta sa Zagrebačkom filharmonijom pod ravnanjem maestra Milana Sachsa (1884-1968) 2. i 5. listopada na matineji kao solist u popularnom Koncertu za klavir i orkestar br. 1 u b-molu, op. 23 Petra Iljiča Čajkovskog (1840-1893). Na oba koncerta izveo je odlomke iz baleta Petruška Igora Stravinskog (u preradi skladatelja iz 1921. godine) i to 2. listopada Ruski karneval te Kod Petruške i Ruski ples 5. listopada. O matineji održanoj 5. listopada pisao je Milan Graf u novinama Zagreber Tagblatt – ne samo o sviranju Aleksandra Borovskog, nego i o stanju u orkestru Zagrebačke filharmonije:

  „II. koncert Borovsky [!].

  Ruski pijanist Alexander Borovski [!] dao je jučer prije podne svoj II. koncert u dvorani Glazbenoga zavoda. Rasprodana dvorana [sa 400 sjedećih mjesta kao i danas-S. M. Ć.!] potvrda je umjetnikove popularnosti u Zagrebu. Neobično rani termin možda je bio razlogom da se činilo kako umjetnik nije tako dobro raspoložen kao na njegovom večernjem koncertu. No ipak velika umjetnost Borovskog došla je do potpunog izražaja u Stravinskijevim djelima, a svirajući s lakoćom „prohujao“ je kroz veliki koncert Čajkovskog. Pratili su ga Filharmoničari pod Milanom Sachsom. Nažalost nije sve zvučalo tako dobro pa moramo sa žaljenjem zaključiti da je naš operni orkestar jako oslabljen odlaskom mnogih snaga i da će dugo trajati dok orkestar ne bude postigao svoju prošlogodišnju razinu. (…)“
  
  
  
  Prvi put je balet Petruška, burleskne scene u četiri slike, praizveden u Parizu 13. lipnja 1911., premijerno izveden u cjelini u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu 16. lipnja 1923. pod ravnanjem maestra Krešimira Baranovića (1894-1975) i u režiji Margarete Froman (1890-1970). Prva koncertna izvedba baleta Petruška zabilježena je u Zagrebu 13. siječnja 1924. na šestoj matineji Zagrebačke filharmonije, a djelo je odabrano nakon što – kako stoji u novinama Obzor: „Najavljeni program odgadja (se) radi tehničkih zapreka na nedjelju 20. o. mj. (…)“. Kako je balet Petruška Igora Stravinskog već bio na repertoaru ansambala Hrvatskoga narodnog kazališta i kako su u sastavu orkestra Zagrebačke filharmonije uglavnom bili glazbenici orkestra Opere, nije bilo teško ubaciti Stravinskijev balet Petruška u koncertnu sezonu koju su kreirali dirigenti i glazbenici središnje kazališne kuće. Izvedba je sigurno pridonijela popularizaciji baleta nastalog tijekom tzv. ruske faze Igora Stravinskog, a uklopila se u koncepciju repertoara koji je dvadesetih godina prošloga stoljeća bio usmjeren na odabir glazbeno-scenskih djela hrvatskih i slavenskih skladatelja.

  Ovaj kratki iskorak u orkestralni repertoar potaknulo je gostovanje jednog od velikih pijanista 20. stoljeća Aleksandra Borovskog, a koje su klavirske, komorne i orkestralne skladbe Stravinskog izvedene na koncertima u Zagrebu do 1940. godine, otkrit ćemo čitateljima u nastavku eseja.

  © Snježana Miklaušić-Ćeran, KLASIKA.hr, 24. studenog 2021.

Piše: