Erudit širokih pogleda i osoba čvrstih uvjerenja
In memoriam: Davorin Kempf (Virje, 21. kolovoza 1947. - Zagreb, 14. siječnja 2022.)
-
Bolno je odjeknula tužna vijest da nas je 14. siječnja u Zagrebu u 75. godini života napustio ugledni skladatelj, muzikolog i pedagog – akademik Davorin Kempf. Bio je jedan od najznačajnijih skladatelja suvremene hrvatske glazbe, ujedno erudit širokih pogleda i osoba čvrstih uvjerenja, koje je dosljedno primjenjivao u svojem životu i radu. Njegova impresivna biografija datira od podravskog Virja, gdje je rođen 21. kolovoza 1947., da bi nakon požeške gimnazije završio srednju glazbenu školu Franje Kuhača u Osijeku, te nastavio školovanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Prvu diplomu stekao je 1971. u razredu pijanista Stjepana Radića, a idućih godina diplomirao je i dirigiranje kod Igora Gjadrova te kompoziciju kod Stjepana Šuleka.
Dragocjena iskustva stekao je i u inozemstvu: kao stipendist DAAD-a (njemačke službe za akademsku razmjenu) usavršavao je skladanje na Hochschule für Musik und darstellende Kunst u Stuttgartu kod Milka Kelemena i Erharda Karkoschke te na Musikhochschule Köln kod Mauricia Kagela, Joachima Blumea te Hans-Ulricha Humperta. Kao dobitnik stipendije Fulbright završio je magisterijski studij iz kompozicije na sveučilištu u Iowi u klasi Donalda Martina Jennija i Kennetha Gabura, zaključivši svoje američko obrazovanje diplomom Master of Arts (Music). Kao stipendist DAAD-a boravio je još na kraćim studijima i istraživanjima pri Elektroničkom studiju Tehničkog sveučilišta u Berlinu kod Folkmara Heina. Doktorirao je na Freie Universitätt u Berlinu kod Albrechta Riethmüllera na temu Symmetrie und Variations als kompositorische Prinzipien: Interdisziplinaere Aspekte, stekavši titulu doktora znanosti u području muzikologije na odsjeku za filozofiju i društvene znanosti. Njegova doktorska radnja objavljena je kod izdavača Books on Demand GmbH Norderstedt. Od 1995. do umirovljenja 2017. bio je redoviti profesor kompozicije i teorije glazbe na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.
Veliki i raznovrsni opus skladbi Davorina Kempfa izvodi se često na koncertima u Hrvatskoj i inozemstvu, te na radijskim i televizijskim programima. Uz to, bio je rezidencijalni skladatelj Zagrebačke filharmonije tijekom dvije koncertne sezone (2012 – 2014). Djelovao je i kao član stručnih povjerenstava glazbenih natjecanja (New Note u Samoboru) te bio umjetnički ravnatelj Požeških orguljaških večeri. Njegova skladba Mariposa de luz (Leptir svjetlosti) bila je zadana skladba hrvatskog autora na 5. EPTA Međunarodnom pijanističkom natjecanju Svetislav Stančić (Zagreb, 2014). Objavljivao je članke u stručnim glazbenim i muzikološkim časopisima, kreirao glazbene emisije za Hrvatski radio i držao predavanja o glazbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Bio je član Hrvatskog društva skladatelja, HAZU-a te American Biographical Institute Research Association i Deutsche Gesellschaft für elektroakustische Musik.
Među najznačajnijim Kempfovim skladbama treba izdvojiti Proporcije za klarinet, klavir i magnetofon, Synthesis za elektroniku i komorni orkestar, Prolog za orgulje i orkestar i Spectrum za orkestar i elektroniku, ali i Zvukolik za klavir ili Četiri godišnja doba za ženski zbor i drugo. Za svoj rad dobio je više nagrada i priznanja: Vjesnikova nagrada Josip Štolcer Slavenski, dvije godišnje nagrade Vladimir Nazor, Diskografska nagrada Porin za najbolju skladbu klasične glazbe, Nagrada Boris Papandopulo, Porin za životno djelo i nekoliko međunarodnih nagrada.
Davorin Kempf je jedan od rijetkih skladatelja suvremene glazbe čije skladbe umjetnici rado izvode a publika ih voli slušati. Tajna je u tome što je bio protivnik institucionalizirane avangarde, jer je smatrao da ozbiljna glazba smije zvučati skladno. Jednom je izjavio: „Dio moje umjetničke poetike je traženje ljepote, iako ljepota ima više lica i nije ju moguće jednoznačno odrediti. No bez ljepote glazba mi je kao umjetnost nezamisliva“. Zbog toga će Davorin Kempf i dalje živjeti ne samo kroz svoje skladbe, nego i kroz učenike kojima je usadio svoje veliko znanje i osjećaj za estetiku i zato će nam ostati u najljepšem sjećanju.
© Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 19. siječnja 2022.
Piše:
Požgaj