Muzikalna i nadahnuta izvedba Mahlerova komornog opusa

Zagrebački solisti, Riječki klavirski trio, Renata Pokupić, mezzosopran, Hrvoje Philips, viola, Gerhard Präsent, dirigent, Koncertna dvorana Lisinski



  • Koncert za pretplatnike ciklusa Lisinski subotom, održan u subotu, 29. siječnja 2022. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, bio je posvećen opusu Gustava Mahlera (1860-1911), ali ne – kako je bilo najavljeno u programu sezone 2021/2022. – njegovu simfonijskom opusu nego odabranim komornim skladbama. Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog kao priređivača koncerta po svoj je prilici na promjenu programa primorala pogoršana epidemiološka situacija u Hrvatskoj. Tako su veliki izvođački ansambl od 195 glazbenika (dvije solistice, dva zbora i simfonijski orkestar) premijerno angažiran u sklopu manifestacije Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020. – čiji bi nastup bio doista riskantan, zamijenili komorni sastavi. Umjesto najavljene Simfonije br. 2 u c-molu – Uskrsnuće, publika je mogla upoznati Mahlerov opus komornog izričaja i to njegovu vlastitu skladbu i njegovu obradu Gudačkoga kvarteta br. 14 u d-molu  - Smrt i djevojka, op. posth., D 810 Franza Schuberta (1797-1828) te dvije obrade Mahlerovih orkestralnih skladbi za komorni sastav iz pera drugih autora.

    Na programu su se našle četiri skladbe: prvu od njih Kvartet za violinu, violu, violončelo i klavir u a-molu Gustava Mahlera izveo je (2016. godine osnovan) Riječki klavirski trio u sastavu Krunoslav Marić (violina), Vid Veljak (violončelo) i Filip Fak (klavir), a pridružio im se violist Hrvoje Philips. Mahlerovih Pet pjesama na stihove Friedricha Rückerta, izvorno pisanih za mezzosporan i orkestar, izveli su u inačici koju je priredio austrijski skladatelj i dirigent Gerhard Präsent, mezzosopranistica Renata Pokupić, Riječki klavirski trio i violist Hrvoje Philips. Stavak Adagietto iz Simfonije br. 5 u cis-molu izveli su Zagrebački solisti, a obradio ga je koncertni majstor Sreten Krstić. Svjetski slavan postao je Adagietto zahvaljujući talijanskome režiseru Luchinu Viscontiju (1906-1976) koji ga je upečatljivo podvukao kao prigušenu, nenametljivu zvučnu podlogu u filmu Smrt u Veneciji (1971) nadahnutom pripovijetkom Thomasa Manna (1875-1955) napisanom 1912. godine. Jedna od možda najuspjelijih i najpoznatijih komornih skladbi Franza Schuberta Gudački kvartet br. 14 u d-molu – Smrt i djevojka, op. posth., D 810 nastala je na stihove pjesnika Matthiasa Claudiusa (1740-1815) objavljene 1774. godine. Kao dobar poznavalac Schubertove glazbe, Mahler je iznimno cijenio njegov opus pa je svoje oduševljenje iskazao preradivši skladbu savršenoga četveroglasnog komornog sloga za gudački orkestar, što smo na koncertu čuli u izvedbi Zagrebačkih solista.

    Poznati grčko-njemački muzikolog Constantin Floros (1930) počeo je svoju monografiju Gustav Mahler. Visionary and Despot riječima (u prijevodu muzikologa Davora Merkaša, autora teksta u programskoj knjižici): „Životopis Gustava Mahlera (…) čita se kao napet, uzbudljiv roman koji oduzima dah“. Gustav Mahler poznat je kao iznimno nadaren skladatelj i senzibilan umjetnik koji je – proživljavajući tijekom života radosne trenutke i prebrođujući tragične događaje, ostavio opus neupitnih estetskih vrijednosti, ali možda manje pristupačan širokoj glazbenoj publici. Naša glazbena sredina tek je sporadično upoznavala Mahlerov opus u prošlom i na početku 21. stoljeća iako su prvi put neke njegove solo-pjesme predstavljene na koncertima u listopadu i studenom 1911. godine, samo nekoliko mjeseci nakon skladateljeve smrti (18. svibnja 1911.). Solo-pjesme su se našle na još osam koncerata između 1917. i 1928. godine, a 1924. godine izveden je i ciklus Pjesme putujućeg djetića u njemačkom izvorniku, ali uz pratnju klavira a ne orkestra. Prvu put je 18. studenoga 1937. u Zagrebu izvedena skladba Pjesma o zemlji za alt, tenor i orkestar na koncertu Zagrebačke filharmonije pod ravnanjem Krešimira Baranovića (1894-1975).

    Solisti su bili Ančica Mitrović (1894-1986) i Josip Gostič (1900-1963). Prema dostupnim podatcima čini se da je prva skladba Gustava Mahlera izvedena u Zagrebu bila upravo za koncert 29. siječnja 2022. planirana, ali neizvedena Simfonija br. 2 u c-molu – Uskrsnuće. Na koncertu održanom 7. ožujka 1926. u Hrvatskome narodnom kazalištu nastupili su Zagrebačka filharmonija, Zbor Opere HNK, vokalni solisti Zlata Gjungjenac (1898-1982) i Lucija Ožegović (1896-1962) te Ćiril Junek (1872-1928) za orguljama pod ravnanjem maestra Milana Sachsa (1884-1968). Tek od siječnja 1950. godine kad je Zagrebačka filharmonija 23. i 25. (siječnja) izvela Simfoniju br. 1 u D-duru – Titan pod ravnanjem maestra Oskara Danona (1913-2009), postupno su Mahlerove simfonije utirale put kako do domaćih interpreta, tako i do domaće publike.

    Posežući za literarnim predlošcima i u simfonijama, ali prije svega u pjesmama za glas i orkestar, u glazbenoj vrsti koju je doveo do vrhunca, Mahler je pronalazio odgovarajući glazbeni izričaj za odabrane stihove. Takav je slučaj i sa ciklusom Pet pjesama na stihove Friedricha Rückerta koji je nastajao tijekom 1901. i 1902. godine. Mahlera su nadahnuli stihovi njemačkog prevoditelja, pjesnika i lingvista Friedricha Rückerta (1788-1866) sadržajno bliski Mahlerovu senzibilitetu i pogledima na različite aspekte života. Pjesme s naslovima Blicke mir nicht in die Lieder!, Ich atmet' einen linden Duft, Liebst du um Schönheit, Um Mitternacht i Ich bin der Welt abhanden gekommen prevela je muzikologinja i prevoditeljica Maja Oršićš Magdić ostavši vjerna izvorniku unatoč slobodnijem oblikovanju stihova na hrvatskome jeziku. Tri pjesme (izuzetak su Blicke mir nicht in die Lieder! i Um Mitternacht) izvedene su na nekoliko koncerata između 1911. i 1928. godine, a cijeli ciklus prvi put je izveden na koncertu Zagrebačke filharmonije 15. veljače 1991. godine, što je zabilježeno kao prva izvedba u kronologiji koncerata u Zagrebu. Tad je pjevala mezzosopranistica Ruža Pospiš-Baldani, a dirigirao je maestro Miro Belamarić (1935-2017).

    Gustav Mahler skladao je Kvartet za violinu, klavir, violončelo i klavir u a-molu možda kad mu je bilo šesnaest godina, a danas je sačuvan samo jedan stavak koji je preživio skladateljevo razračunavanje s mladenačkim djelima od kojih je većinu uništio ne smatrajući ih dovoljno dobrima i težeći ka što savršenijem skladateljskom izričaju. Stavak umjerena tempa otvara kratki upečatljivi motiv koji se u izvornom obliku ili variran provlači kroz cijeli stavak u različitim dionicama i dinamičkim vrijednostima. U ciklusu Pet pjesama na stihove Friedricha Rückerta Mahler je odredio posebne orkestralne boje za svaku od pjesama što se, u redukciji za klavirski kvartet, uspjelo djelomično sačuvati u različitosti instrumentalnih boja klavira i gudačkih glazbala. Spokojni ugođaj stavka Adagietto pomalo aludira na sretne dane Mahlerova života i početak ljubavne veze s budućom suprugom Almom. Schubertov Gudački kvartet u d-molu – Smrt i djevojka, op. posth. D 810, kojeg je Mahler obradio za gudački orkestar, slijedi klasični raspored stavaka brzi-polagani-Scherzo (brzi)-brzi. Temu iz solo-pjesme Smrt i djevojka skladane 1817. godine, u kojoj se u razgovoru Smrt obraća djevojci kao prijateljica i tješiteljica, Schubert je melodijski i ritamski mijenjao u svim dionicama u četiri varijacije u drugome stavku.

    Riječki klavirski trio i violist Hrvoje Philips odsvirali su Mahlerov Klavirski kvartet u a-molu primjereno komornome slogu ostvarivši dinamičku uravnoteženost svih dionica, ističući kratki motiv koji čini arhitektonsku jezgru stavka tonski lijepo, iznad odmjerene pratnje u klavirskoj ili u dionicama gudača, kad ne donose glavnu melodijsku liniju. Suglasno sviranje ovog prigodno združenog kvarteta obilježilo je i izvedbu ciklusa Pet pjesama na stihove Friedricha Rückerta u kome je vokalnu dionicu pjevala mezzosopranistica Renata Pokupić. Lijepim glasom velikoga raspona i izjednačenim u svim registrima, ekspresivno, intonativno precizno i jasno izgovarajući stihove na njemačkom izvorniku, Renata Pokupić razotkrivala je ljepotu Mahlerove savršene sljubljenosti poetskog predloška i glazbenoga sadržaja zamjetnog u melodijskoj liniji, metričko-ritamskim kombinacijama i harmonijskoj podlozi bogatoj smjelijim romantičarskim rješenjima.

    Dobro poznati Adagietto Zagrebački su solisti preselili u zanimljivi zvučni prostor vodeći mirno melodijske linije i stvarajući prozračne, profinjene zvučne plohe u tišoj, ali ipak izdiferenciranoj dinamici. Malo manje uigranosti s kojom su Zagrebački solisti počeli Schubertov gudački kvartet premostili su veoma brzo već u prvome stavku da bi se u pravome svjetlu potvrdili u ključnom drugom stavku – temi solo-pjesme Smrt i djevojka i varijacijama. Brzi Scherzo s Triom kratko je unio malo živosti i šale nakon ozbiljnog drugog stavka, a završni Presto s pregnatnim uzlaznim motivom i maštovitom Schubertovom razradom kao da slušatelja prenosi u novo raspoloženje životne radosti kako bi zaboravio neugodan susret Smrti i djevojke iz drugoga stavka kvarteta. Unatoč iznimno brzom tempu, Zagrebački solisti uspjeli su u posljednjim stavcima premostiti sve tehničko-interpretativne zahtjeve svirajući muzikalno, nadahnuto i dinamički izbalansirano.

    Kao dodatak odsvirali su solo-pjesmu Vilinski kralj Franza Schuberta, skladanu na stihove Johanna Wolfganga von Goethea (1749-1832) prerađenu za gudački orkestar. Program koncerta održanog 29. siječnja 2022. pružio je publici tek uvid u komorni opus Gustava Mahlera, skladatelje koje je cijenio i glazbenike koji obrađujući Mahlerove skladbe populariziraju njegov opus.

    © Snježana Miklaušić-Ćeran, KLASIKA.hr, 31. siječnja 2022.

    Program:

    Gustav Mahler
    Kvartet za violinu, violu, violončelo i glasovir u a-molu
    Pet pjesama na stihove Friedricha Rückerta (obrada Gerhard Präsent)
    Adagietto iz Pete simfonije u cis-molu (obrada Sreten Krstić)

    Franz Schubert
    Gudački kvartet u d-molu, br. 14, op. post., D. 810, Smrt i djevojka (obrada Gustav Mahler)

Piše:

Snježana
Miklaušić-Ćeran

kritike