Razgovjetnost i izražajnost izvedbe impresivnog djela unutarnjeg naboja

Zagrebački solisti, Sedam posljednjih Kristovih riječi na križu, Goran Grgić, narator, Koncertna dvorana Blagoje Bersa, Muzička akademija Zagreb



  • Gotovo  posvećena atmosfera vladala je u dvorani Bersa Muzičke akademije u Zagrebu za izvedbe Sedam posljednjih Kristovih riječi na križu na koncertu Zagrebačkih solista. Zapravo, drukčije bi bilo teško i očekivati za djelo koje je kao sraslo s korizmenim vremenom, a i Haydn ga je smatrao jednim od najuspjelijih unutar svog golemog opusa. To više što je riječ o sedam polaganih stavaka koje slijede nakon svake izgovorene riječi, uokvirenih Introdukcijom i završnim, nadasve uzbudljivim Prestom – Il terremoto, Potres.

    Za govoreni dio Solistima intenzivnom, a opet suzdržanom interpretacijom izabranih ulomaka iz evanđelja apostola Mateja, Luke i Ivana sugestivno se pridružio prvak drame HNK Goran Grgić. I možda je doista bilo dobro da se u sadržajnom kontekstu koncerta ovaj put odustalo od prvotno najavljenog programa koji je uključivao i ljupke Rokoko varijacije Čajkovskog za violončelo i orkestar. Jer, ni one ne bi bile pogodne niti su zaslužile da budu tek nadogradnja pretpostavljenom standardnom trajanju koncertne večeri. Haydnovih Sedam posljednjih riječi, jedinstveno djelo, sasvim je dovoljno da sadržajno ispuni večer. Sedam sonata s dvije okvirne, unatoč mahom polaganom tempu, osim posljednjeg, donose bogatu raznolikost glazbenog sadržaja ovisno o karakteru riječi i polju njezina značenja. Zagrebački solisti su se koncentrirano, zajedno s naratorom Grgićem, maksimalno potrudili ispuniti nimalo lake zahtjeve postavljene pred njih.

    Sedam posljednjih riječi prolazilo je mnoge mijene. Praizvedene su prema narudžbi biskupa u španjolskom Cadizu. Novija istraživanja kažu da se to dogodilo  u podzemnoj špilji a ne u katedrali, kako zapisuje autor. Haydn ih je obradio i za gudački kvartet kako bi bile pogodne za kućno muziciranje. Za klavir ih je priredio drugi autor uz Haydnovo odobrenje, a Haydn pak oratorijsku verziju dodavši solističke  glasove, zbor i puhače, verziju koju se tijekom 19. stoljeća i kasnije ponajviše izvodi.

    U novoj izvedbi Zagrebačkih solista u dvorani Bersa, koju mnogi označavaju kao suhu, sudionici su uspješno uložili dodatan trud u što veću razgovjetnost i izražajnost, nikad ne prelazeći zamišljenu granicu prema nekoj romantičarskoj ekspresivnosti jer nju donosi impresivno djelo unutarnjeg naboja. Velikim dijelom nova je izvedba to uspjela, a pažljivi slušatelji po izlasku iz zgrade i tog bogatog i introvertiranog glazbenog svijeta suočili su se potpunim kontrastom. S potpuno drukčijom atmosferom nagužvane, nepregledne procesije posjetitelja Festivala svjetla, koji se poput kakve svjetleće dječje slikovnice odvijao u centru grada na ulicama i po pročeljima Akademije, HNK, Muzeja za umjetnost i obrt.... Lako se moglo tada poželjeti ponovno skloniti u Haydnov svijet.

    © Maja Stanetti, KLASIKA.hr, 22. ožujka 2022.

    Program:

    Joseph Haydn: Sedam posljednjih Kristovih riječi na križu

Piše:

Maja
Stanetti

kritike