Bogato naslijeđe klasične glazbe nadahnute tradicijskom

Karlovački komorni orkestar, Idila, Veton Marevci, dirigent, Gradsko kazalište Zorin dom



  • Svoju 35. obljetničku koncertnu sezonu počeo je Karlovački komorni orkestar Glazbene škole Karlovac u subotu, 12. ožujka 2022. Kao i prvi nastup 26. svibnja 1987., i ovaj je održan u Gradskome kazalištu Zorin dom, pred brojnom publikom razmještenom prema epidemiološkim uvjetima. Te 1987. godine Hrvatsku je u središte svjetskih zbivanja svrstalo održavanje svjetskih studentskih sportskih igara Univerzijada '87 i rođenje petmilijarditog stanovnika naše planete. Prvi ovogodišnji koncert Karlovačkoga komornog orkestra Glazbene škole Karlovac, priređen na izmaku zime, održan je u novim okolnostima nakon 24. veljače i napada Rusije na Ukrajinu. Stotine tisuća stanovnika napustilo je (i još napušta) svoju domovinu, pa su neki od njih pronašli privremeni smještaj u Karlovcu i odazvali se pozivu na koncert. Među njima ima i učenika glazbenih škola koji će, prema riječima ravnateljice Glazbene škole Karlovac Snježane Mrljak, nastaviti školovanje u toj školi koja neprekidno djeluje od 1804. godine.

    Kako piše Ljiljana Ščedrov u monografiji Karlovačkoga komornog orkestra objavljenoj prigodom proslave 30. obljetnice njegova utemeljenja, s orkestrom „obrazovni potencijal dobiva puni smisao, a grad svoj kulturni profil. Iako je Gradski simfonijski orkestar prestao djelovati 1966., potreba za njim nije nestala, već je bila potisnuta neplodnim društvenim okolnostima“. Profesori Gudačkog odjela Glazbene škole Karlovac predložili su osnivanje manjeg orkestra, pa je tako 1987. godine počeo s radom Gudaći akademski komorni orkestar Karlovac. Skromni početci nisu poljuljali planove i nastavak djelovanja orkestra, postavivši početkom 90-ih godina prošloga stoljeća preimenovani Karlovački komorni orkestar u središte koncertnoga komornog muziciranja u Karlovcu.

    Na koncertu 12. ožujka 2022. za dirigentskim pultom pred glazbenicima stajao je ambiciozni, mladi sugrađanin Veton Marevci. Rođen je 1992., u godini kad je u zahuktalome Domovinskom ratu teško stradavao Karlovac, a Glazbena škola Karlovac i njen orkestar ipak su proslavili prvih pet godina postojanja i djelovanja. Dobivši prvu glazbenu poduku u rodnome gradu i nastavivši studij dirigiranja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, Veton Marevci vraća se svome gradu i njegovu bogatom glazbenom životu osmišljavajući kao umjetnički voditelj (šef-dirigent) program nove sezone Karlovačkoga komornog orkestra Glazbene škole Karlovac. U orkestru povremeno zajedno sviraju sadašnji i nekadašnji učenici glazbene škole i njeni nastavnici pa su dosadašnji dirigenti, kao i Veton Marevci, pažljivo birali dovoljno tehnički zahtjevan i atraktivan program.

    Tako su na koncertu predstavljene tri skladbe koje orkestar nije ranije svirao, a samo jedna Divertimento za gudače br. 3 u F-duru, KV 138 Wolfganga Amadeusa Mozarta (1765-1791) bila je već na programu koncerta 27. veljače 2003. kojim je ravnao maestro Josip Šego. Na početku programa pod naslovom Idila izvedena je kratka, melodijski i harmonijski jednostavna, formalno pregledna skladba Čežnja nedavno preminuloga dirigenta i skladatelja Pavla Dešpalja (1934-2021.). Slijedio je poznati Mozartov Divertimento za gudače u F-duru, KV 138, u čija se tri stavka s oznakama tempa Allegro – Adagio – Allegro izmjenjuju ugođaji zabave (divertire) i opuštanja osjenčani elegancijom melodijskih linija i pregledne harmonijske pratnje.

    Slijedio je Impromptu za gudače, op. 5 finskoga skladatelja Jeana Sibeliusa (1865-1957). Impromptu (iz franc. jezika u značenju bez smišljanja, bez pripreme) je forma ranoromantičnih skladbi za klavir i kao ogledni primjer smatra se jedanaest minijatura Franza Schuberta (1797-1828) skladanih 1827. godine, a taj naziv im je dao izdavač. Iako su ih skladali neki skladatelji prije Schuberta, upravo je u njegovim impromptusima učvršćena forma dvodijelne ili trodijelne pjesme s dva brza dijela koji uokviruju polagani, a rjeđe su pisane kao tema s varijacijama ili u sonatnom obliku. Sibeliusov Impromptu za gudače, op. 5 ima kao ishodište dvije posljednje od šest minijatura iz ciklusa Impromptus, op. 5 za klavir skladanog između 1890. i 1893. godine.

    Sibelius je sam preradio izvornik 1894. godine i odabrao dio tematske građe povezavši ju istom polaznom točkom tonaliteta – tonom e u e-molu i E-duru (zamijenivši izvorni h-mol iz Impromptua, op. 5 br. 5). Obrnuti raspored tempa polagani – brzi (dur) – polagani i sjetni prizvuk okvirnih dijelova skladbe kao da oslikavaju raspoloženje skladatelja koji je godinu dana ranije odustao od karijere violinista. Čitava skladba, s brzim dijelom u literaturi rjeđe korištenoj 6/4 mjeri, svojim jednostavnim i ponavljanim motivima te harmonijama odaje utjecaj tradicijske glazbe. Skladba je godinama bila nepoznata javnosti a prvi put je tiskana 1986. godine, otkad ju češće izvode mnogi komorni gudački orkestri.

    Skladbom Idila Leoša Janáčeka (1854-1928) završio je po njoj nazvan koncert Karlovačkoga komornog orkestra Glazbene škole Karlovac. Skladba je nastala 1878. godine na početcima Janáčekova skladateljskog rada, a prvi put je objavljena 1951. godine. Već se u njoj da naslutiti kasnije istraživanje i zapisivanje češke i moravske tradicijske glazbe u melodijsko-ritamskoj građi motiva kroz sedam stavaka različitih tonaliteta, tempa i ugođaja, bržih plesnih i polaganih elegičnih kao u suiti. Muzikolog Dalibor Davidović istaknuo je u ocjeni Janáčekova opusa (časopis WAM, 2016) da je „(…) prije svega operni skladatelj; čisto instrumentalna djela, uključujući i ona orkestralna, ne pripadaju njegovim najboljim. A čini se da ni pretenzije na tome polju nisu bile baš visoke: radi se uglavnom o ranim nepretencioznim suitama ("Suita", op. 3, "Suita" i "Idila", obje za gudački orkestar). (…) Zašto je Janáčekovo pisanje za orkestar tako problematično? Možda zbog toga što je njegova glazbena poetika izrijekom okrenuta protiv instrumenta, protiv instrumenta kao stroja, kao tehničke naprave. Štoviše, ne samo protiv instrumenta već i protiv nota, protiv mrtvih glazbenih slova“.

    Podrazumijeva se da je u operama Janáček iskoristio ekspresivne mogućnosti instrumenata, ali je nadahnuće za njegove melodije postao tzv. napjev govora, odnosno melodijske nijanse skrivene u ljudskome govoru, što nedostaje zvuku instrumenata. Idila, dovršena prije istraživanja tradicijske glazbe, možda još ne potvrđuje njegovu glazbenu poetiku, ali je svojim skladateljskim zapisom ipak postavila visoke tehničke zahtjeve glazbenicima u odnosu na preciznu intonaciju u temama velikih intervala, brzim pasažama ili flageoletima, a sve u raspojasanoj dinamici koja na kraju skladbe, u smiraju, doseže granice čujnoga.

    Kako su glazbenici Karlovačkoga komornog orkestra Glazbene škole Karlovac i njihov dirigent pripremili ovaj gotovo potpuno novi program? Odgovor je jednostavan: u dobroj suradnji i prihvaćanju sigurnog pristupa partiturama kako ga je ostvario dirigent. Dešpaljeva dopadljiva i melankolična Čežnja uvela je publiku u ugođaj udaljen od stvarnoga života koji se odvija izvan koncertnoga prostora pa je ponovljena na kraju koncerta. Mozartov Divertimento u F-duru dobro je poznat i široj publici pa je Veton Marevci nastojao tu partituru približiti još nekim nijansama u dinamici i agogici poštujući, dakako, izvorni zapis. Sibeliusov Impromptu s dobro odabranim registrima pojedinih gudačkih instrumenata, tempima i dinamikom odveo je možda publiku u daleki finski krajolik, dok je Janáčekova Idila, najmanje prijateljski naklonjena glazbenicima, približila bogato naslijeđe klasične glazbe nadahnute tradicijskom.

    Dirigent Veton Marevci je odmjerenim i sigurnim pokretima vodio glazbenike kroz četiri partiture, gradeći prepoznatljivu i smislenu cjelinu iz dobro razrađenih detalja, čemu nije odmogla ni povremena nesigurnost u intonaciji. U kratkom obraćanju Veton Marevci upoznao je publiku s planovima Karlovačkoga komornog orkestra Glazbene škole Karlovac, ne skrivajući zadovoljstvo što će surađivati s glazbenicima čije djelovanje obogaćuje glazbeni život Karlovca.

    © Snježana Miklaušić-Ćeran, KLASIKA.hr, 30. ožujka 2022.

    Koncert održan: 12. ožujka 2022.

    Program:

    Leoš Janaček: Idila
    Wolfgang Amadeus Mozart: Divertimento u F-duru
    Jean Sibelius: Impromptu
    Pavle Dešpalj: Čežnja

Piše:

Snježana
Miklaušić-Ćeran

kritike