Nadahnuta izvedba marijanske himne

Zagrebački solisti, Marija Kuhar Šoša, sopran, Ivana Srbljan, mezzosopran, Djevojački zbor Zvjezdice, G. B. Pergolesi: Stabat Mater, Crkva sv. Blaža u Zagrebu



  • Epitet jednog od najpoznatijih i najomiljenijih duhovnih opusa baroka svakako pripada djelu Stabat Mater Giovannija Battiste Pergolesija (1710–1736), talijanskoga skladatelja koji je, usprkos vrlo kratkom životu, napisao djela koja i danas rado slušamo. Uz Stabat Mater, to se prije svega odnosi na dva operna intermezza objedinjena pod nazivom La serva padrona koja se i danas često izvodi.

    Stabat Mater, himan u trinaest kitica o Djevici Mariji koji pjeva o tuzi majke koja prati sina jedinca u smrt na križu, a koji je u 13. stoljeću napisao fra Jacopone da Todi, postao je integralni dio liturgije: poslije koncila u Trentu izvodio se na Veliki petak, a potom, od 1727. kao dio svete mise u čast Gospi od sedam žalosti koja se u baroku slavila tijekom korizme. Skladbu je naručila napuljska bratovština Cavalieri di San Luigi di Palazzo kako bi zamijenila Scarlattijevo istoimeno djelo.

    U originalu namijenjena sopranu, kontraaltu, violinama, violama i bassucontinuu, mnogo je puta obrađivana, a verzija namijenjena dvoglasnom ženskom zboru, sopranu, altu i ansamblu gudača uz continuo nastala je u Parizu 1769. godine.

    Tu su, parišku verziju, u subotu 9. travnja u Crkvi sv. Blaža u Zagrebu izveli Zagrebački solisti, Djevojački zbor Zvjezdice te sopranistica Marija Kuhar Šoša i mezzosopranistica Ivana Srbljan, bez dirigenta, odnosno uz umjetničko vodstvo odličnog Krunoslava Marića, koncertnog majstora Zagrebačkih solista.

    Na samom početku koncerta, u verziji za zbor koju je priredio Zdravko Šljivac, čuli smo Mozartov Ave verum corpus K. 618 čija je izvedba potvrdila neupitan zvjezdani status Zvjezdica.

    Sjajan djevojački zbor koji je, zahvaljujući svome voditelju Zdravku Šljivcu, neizostavni dio glazbenog života Zagreba i Hrvatske već desetljećima, izvrsno je uvježbala profesorica Dijana Rogulja Deltin uz asistenciju pijanistice Pauline Kelava Vidović. Čista intonacija, profinjeni ton, iznimni osjećaj za frazu, jasna dikcija i pažljivo, muzički logično dinamiziranje koje nikada ne prelazi okvire dobroga ukusa odlike su zbora kojem je povjeren ganutljivi uvodni Stabat Mater dolorosa, usrdni, ali dinamični Fac ut ardeat cor meum i briljantni završni Amen.

    Zagrebački solisti bili su nadahnuti, usredotočeni, tehnički vrlo precizni i muzikalni interpreti koji su uz odmjereni bassocontinuo Marija Penzara ostvarili jednu od svojih najboljih izvedbi u posljednje vrijeme. Čestitke ansamblu, a osobito koncertnom majstoru Krunoslavu Mariću, na sjajnoj izvedbi!

    Marija Kuhar Šoša i Ivana Srbljan pripadaju ponajboljim domaćim vokalnim umjetnicama mlađe srednje generacije. Podjednako uspješne na opernim pozornicama i koncertnim podijima, bile su sjajan izbor za ovo vokalno zahtjevno djelo koje uz visoku razinu vokalne tehnike zahtijeva i posebnu naklonost prema baroknoj frazi i iz nje proizlazećoj muzikalnosti koja, doduše, koketira s opernim izričajem baroka, ali se oslanja i na tradiciju glazbeno posve drugačije profiliranog duhovnog moteta.

    Marija Kuhar Šoša svojim je zvonkim, lijepo oblikovanim sopranom osobito ganula izvedbom arije Vidit suum dulcem natum, dok su arije Eja mater fons amoris i Fac ut portem Christi mortem istaknule bogatstvo i raskoš glasa Ivane Srbljan. Savršeno se nadopunjujući, obje su solistice u nizu dueta ostvarile vrsnu suradnju, osiguravši tako ovoj prekrasnoj partituri izvedbu koju ćemo dugo pamtiti.

    © Jelena Knešaurek Carić, KLASIKA.hr, 15. travnja 2022.

    Koncert izveden: 9. travnja 2022.

    Program:

    G. B. Pergolesi: Stabat Mater, P. 77

kritike