Predano muziciranje uz poneka intonativna pokliznuća

10. Međunarodni glazbeni festival Dubrovnik u pozno ljeto, 26. kolovoza - 23. rujna 2022.: Dubrovački simfonijski orkestar, Ivan Krpan, klavir, Marc Tardue, dirigent

• 

  Još nam se nisu slegli dojmovi glazbenog dijela Dubrovačkih ljetnih igara, a već dan iza njihovog zatvaranja počeo je jubilarni, deseti po redu, festival U pozno ljeto u organizaciji Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Gotovo uvijek zanimljivog i smislenog repertoara, s odličnim solistima, dirigentima i punim gledalištem, ovaj festival etablirao se tokom desetljeća u glazbeni događaj godine u Dubrovniku. Koncepti prethodnih godina često su znali biti privlačniji i od samih programa renomiranog, ali pomalo učmalog glazbenog programa Dubrovačkih ljetnih Igara. Stoga ne čudi činjenica da, osim standardne inozemne publike, dubrovačka publika – poznata po svojoj inertnosti, ne propušta napuniti atrij Kneževa dvora i svojim dolaskom podržati ovo glazbeno događanje. Razlog tome je vjerojatno to što su se Dubrovačke ljetne igre na neki način odmetnule od Grada, dok lokalna publika ovaj festival više osjeća kao svoj.

  Dubrovački simfonijski orkestar, uz glavnog dirigenta orkestra Marca Tarduea te pijanista Ivana Krpana, otvorili su prvu svečarsku večer festivala. Marc Tardue, koji je ujedno i umjetnički voditelj festivala, na samom početku u pomalo već uvriježenom uvoznom načinu demistifikacije barijere između publike i izvođača, objasnio je koncept programa i poveznice među skladateljima – Wagner, Liszt, Beethoven, pa je publika angažiranije mogla slušati ponuđenu glazbu. Prije desetljeće ili dva takav način obraćanja publici prije koncerta smatrao se gotovo uvijek primjeren školskom, edukativnom koncertu, a sada je postao gotovo dio cjelokupne izvedbe.  

  Sa znatiželjom se očekuju djela koja dubrovački orkestar rjeđe izvodi, a takvo je Sigfridova idila za orkestar Richarda Wagnera, posvećeno njegovoj supruzi Cosimi (kćeri Franza Liszta) za jedan njen rođendan. Usprkos činjenici da skladatelj isprepliće svoju vrlo poznatu gustu harmonijsku progresiju i svoju dramatičnu melodiku i u najlirskijim dijelovima, ova Wagnerova skladba nije u razini nekih njegovih amblemskih. Struktura djela zahtijeva maksimalnu angažiranost i interpretacijsku dodanu vrijednost, pa se u zadnjoj trećini skladbe osjetio koncentracijski umor svirača, jer se tijek glazbe razvukao.

  Mladi pijanist Ivan Krpan okićen je mnogobrojnim uspjesima i nagradama, a najznačajnija je prva nagrada na natjecanju Feruccio Busoni u Bolzanu – jednom od najuglednijih svjetskih pijanističkih natjecanja. U Lisztovom Es-dur koncertu br. 1 pokazao je kvalitete koje su ga gradile kao umjetničku osobu u njegovim godinama učenja i rezultirale dobivanju tolikih priznanja. Biti natjecatelj bilo kojeg, a posebno vrhunskih natjecanja, neumorna je zadaća koja zahtijeva duga i zamorna vremenska, mentalna i emocionalna ulaganja. Krpan je precizan svirač tehnički i koncepcijski, sonornog, toplog tona, jasnih zvučnih planova i širokog zamaha kakav je potreban u Lisztovim djelima. Kočnica koja sprječava da percipiramo svu puninu njegovog talenta jest zamjena kontrole izvedbe u svojevrstan svirački oprez. Bit će zanimljivo pratiti njegove daljnje nastupe u trenutku kad se otrgne od formalnog obrazovanja, samostalno koncipira izvedbu i isključi filtere kroz koje njegova sadašnja interpretacija prolazi. A tehničke predispozicije, one u najširem smislu, već ima.

  

  Peta simfonija Ludwiga van Beethovena, čiji sudbinski bat na samom početku djela poznaje najšira publika, standardni je repertoar Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Glazbenici su je, uz isto tako standardnu koncepcijsku podlogu dirigenta Tarduea, izveli vrlo solidno, uz par intonativnih pokliznuća dionica puhača i violončela. Predano muziciranje ponekad je zamaglila poslovična sviračka rutina koja nije shodna ovakvom poznatom djelu. Možemo to pripisati vrlo sparnoj večeri, neprimjerenoj temperaturi i za instrumente i za glazbenike, pa se ponovo moramo zapitati – kad će Dubrovnik, grad kulture, dobiti koncertnu dvoranu kako bi glazbenici napokon mogli dati sav svoj angažman u primjerenim uvjetima?  

  © Marija Grazio, KLASIKA.hr, 5. rujna 2022.

  Koncert održan: 28. kolovoza 2022, Knežev dvor
  
  Program:
  
  R. Wagner: Siegfried Idyll
  F. Liszt: Koncert za klavir i orkestar br. 1 u Es duru, S. 124
  L. van Beethoven: Simfonija br. 5 c molu, op. 67
  
  

Piše: