Ugodna i programski sadržajna dobrodošlica za novog šefa dirigenta

Simfonijski orkestar HRT-a, Sunčana strana Prisavlja, Aljoša Jurinić, klavir, Pascal Rophé, dirigent

• 

  Koncerti na otvorenome pod nazivom Sunčana strana Prisavlja potvrdili su zainteresiranost zagrebačke publike za dolazak pred zgradu HRT-a i za slušanje glazbenih programa koje priređuju ansambli Hrvatske radiotelevizije – bilo da je riječ o Simfonijskom, Jazz ili Tamburaškom orkestru, kao i Zboru HRT-a. Brojni su se ljubitelji klasične glazbe okupili i 6. rujna, kada je u sklopu slavljeničkih koncerata za desetu obljetnicu Trećeg programa Hrvatske televizije na Sunčanoj strani Prisavlja nastupio Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem Pascala Rophéa, uglednog francuskog dirigenta koji od ove sezone preuzima funkciju šefa dirigenta Simfoničara. Kako je bila riječ o desetoj obljetnici rado gledanog Trećeg programa, na rasporedu je bilo deset naslova, a u jednoj od skladbi kao solist nastupio je i proslavljeni pijanist Aljoša Jurinić.

  

  Mogućnost snimanja koncerta za sljedeća emitiranja, a time i čuvanje događaja za buduće gledatelje i slušatelje, svakako je itekako pozitivan potez HRT-a u kojemu je upravo Treći program trajni prenositelj vrijednih koncerata. Jedan od pokretača i glavni urednik Trećeg programa HRT-a u prvim godinama, Dean Šoša, u povodu desetog jubileja istakao je važnost misije javnog servisa u pronalaženju načina za približavanje klasične glazbe širim krugovima osobito mlađe publike, a današnja urednica kanala Vlatka Kolarović potvrdila je da su snimke i izravni prijenosi koncerata Simfonijskog orkestra HRT-a, kao i ostalih HRT-ovih ansambala, stalni dio bogate ponude Trećeg programa, u kojoj klasična glazba svakako zauzima važno mjesto. Jer, ističe urednica Kolarović, „često naša publika zaboravlja da su dio HRT-a upravo ansambli, što nas čini jednom od najvećih kulturnih institucija u zemlji i zapravo je njihov program i nositelj programa Trećeg programa HTV-a, s obzirom da smo po ugovoru s Vladom RH vezani ugovorom da imamo oko 4 i pol sata glazbe dnevno. Što se tiče Sunčane strane Prisavlja – kada su u lockdownu ansambli prestali svirati – na zajedničku inicijativu, mene s programske strane i Ivane Kocelj kao rukovoditeljice ansambala – pokrenuli smo taj projekt da naši ansambli sviraju i da publika može doći na Prisavlje. I tek se ove godine prvi put pokazalo, nakon što su ukinute restrikcije, da publika to želi, da se koncerti odmah napune i da žele sudjelovati u programu.“

  Znakovite su i riječi rukovoditeljice Radne jedinice Glazba, Ivane Kocelj:„San je svakog tko se bavi izvedbenom umjetnošću, bilo kao umjetnik ili kao organizator, pobijediti njezinu prolaznost, zaustaviti trenutak u kojem nastaje. Pokretanje Trećeg programa HZV-a značilo je ostvarenje tog sna za orkestre i Zbor HRT-a. Koncerti ansambala HRT-a počeli su se redovito snimati jer se otvorio prostor za emitiranje takvih sadržaja na dnevnoj bazi. Simfonijski, Jazz, Tamburaški orkestar i Zbor HRT-a dobili su udarne termine, ne noć ili zoru kao dotad, i proširili publiku sa Zagreba na cijelu Hrvatsku. Sljedeći korak i zadatak za predstojećih deset godina bio bi dizati razinu produkcije i razvijati formate koji će ovu univerzalnu i vječnu glazbu učiniti privlačnom novim poklonicima, a projekt na takvom tragu je Sunčana strana Prisavlja i koncert Simfonijskog orkestra HRT-a poput ovog održanog 6. rujna.“

  

  Program sastavljen od deset naslova predložio je maestro Pascal Rophé kojemu je ovo bio prvi koncert u svojstvu šefa dirigenta Simfonijskog orkestra HRT-a i to točno mjesec dana prije početka nove koncertne sezone Majstorskog ciklusa u dvorani Lisinski. Na početku poletna i razigrana uvertira operi Figarov pir W. A. Mozarta, potom stavci iz omiljenih simfonija i to Pete Beethovenove i Treće Brahmsove, zatim uvertira operi Majstori pjevači Richarda Wagnera, završni stavak Koncerta za klavir i orkestar u b-molu Petra Iljiča Čajkovskog koji je virtuozno izveo Aljoša Jurinić, stavci iz suite Peer Gynt Edvarda Griega, Idila Blagoje Berse, finale 9. simfonije Iz novoga svijeta Antonína Dvořáka, Čarobnjakov učenik Paula Dukasa te drugi stavak iz 10. simfonije Dmitrija Šostakoviča, bilo je nizanje klasičnih evergrina dobro poznatih znalcima i nedvojbeno uvijek rado slušanih stavaka koji mogu privući i manje upućene slušatelje.

  Na burni pljesak publike dodao je maestro Rophé uvertiru operi Carmen Georgesa Bizeta, a kako pljesak nije prestajao, okrenuo se žustri novi šef dirigent publici i vrlo simpatično izrazio svoju radost da će surađivati s tako sjajnim orkestrom kao što su to Simfoničari. A kako bi to još jasnije pokazao, udaljio se od dirigentskom pulta i orkestru prepustio izvedbu Ravelova Bolera. Dakako, globalno poznatu partituru Simfonijski orkestar HRT-a izvodio je već nebrojeno puta pa nije začudno da ju može odsvirati i bez dirigenta, ali gesta novog šefa ostavila je željeni dojam – obje se strane, maestro i orkestar raduju suradnji, pa je Rophéov poziv na njihove koncerte u Lisinskom na kraju ugodne i programski sadržajne večeri bio ono pravo.

  

  Doista, sunce je sve manje vruće i trebat će demontirati pozornicu na Sunčanoj strani Prisavlja, a koncerti se sele u dobro poznati prostor Lisinskog. Program koji je za prvi nastup sa Simfonijskim orkestrom HRT-a, sada u funkciji šefa dirigenta, odabrao maestro Pascal Rophé, bio je dakako tek jedan od mogućih izbora od deset skladbi za deset godina Trećeg programa HRT-a. Prema riječima dirigenta, bio je to njegov proizvoljno napravljeni izbor s obzirom na kronologiju glazbene povijesti – od Mozarta, Beethovena, Brahmsa, Wagnera, Čajkovskog do Dukasa i Šostakoviča, vrhunskih skladateljskih imena čija su djela trajno na programima orkestra, a koja će to dalje, uz mnoga druga, i ostati. Zagrebački ljubitelji klasične glazbe zbilja se mogu radovati novoj koncertnoj sezoni, jer u Lisinskom će se izmjenjivati Simfonijski orkestar HRT-a s novim uglednim i iskusnim francuskim šefom dirigentom Pascalom Rophéom u svojem Majstorskom ciklusu te Zagrebačka filharmonija s već dobro uhodanim i publici omiljenim mladim poljskim šefom dirigentom Dawidom Runtzom u svojim ciklusima. Svakako zanimljivo, intrigirajuće, mnogo novih glazbenih naslova i poslastica, kao i brojnih vrhunskih solista. Ostaje nadati se da će sve biti osobito privlačno za novu, jednako onu stariju, kao i mladu publiku.

  © Zdenka Weber, KLASIKA.hr, 16. rujna 2022.

  Koncert izveden: 6. rujna 2022.
  
  Program:

  Wolfgang Amadeus Mozart: Figarov pir, K. 492 - Uvertira
  Ludwig van Beethoven: 5. simfonija u c-molu, op. 67 – 4. stavak: Finale: Allegro
  Johannes Brahms: 3. simfonija u F-duru, op. 90 – 3. stavak: Poco allegretto
  Edward Grieg: Peer Gynt – Jutro, U pećini gorskog kralja
  Richard Wagner: Majstori pjevači iz Nürnberga WWV 96 – Uvertira
  Petar Iljič Čajkovski: 1. Koncert za klavir i orkestar u b-molu, op. 23 – 3. stavak: Finale
  Blagoje Bersa: Idila, za simfonijski orkestar, op. 25b
  Paul Dukas: Čarobnjakov učenik, simfonijski scherzo
  Antonín Dvořák: 9. simfonija u e-molu, Iz novog svijeta, op. 95 – Finale
  Dmitrij Šostakovič: 10. simfonija u e-molu, op. 93 – 2. stavak

Piše: