Novi zamah i poticaj u pripremi i ostvarenju programa

Karlovački komorni orkestar Glazbene škole Karlovac, Gala-koncert Božićna bajka, Leon Košavić, bariton, Veton Marevci, dirigent, Gradsko kazalište Zorin Dom

• 

  Karlovački komorni orkestar Glazbene škole Karlovac proslavio je u 2022. godini 35. obljetnicu utemeljenja i djelovanja. Tim povodom dogovorene su i novine u daljnjem radu orkestra čiji je voditelj nekadašnji đak Glazbene škole Karlovac – mladi dirigent Veton Marevci, pa je prvi put planirano šest koncerata tijekom sezone 2022/2023. „Prvim koncertom u prvoj sezoni“ održanim u Gradskome kazalištu Zorin Dom u nedjelju, 9. listopada 2022. proslavljena je 218. obljetnica utemeljenja karlovačke Glazbene škole. Popularni program s djelima Holberg suita, op. 40 Edvarda Griega (1843–1907), Idila Blagoja Berse (1873–1934) u obradi za gudače Pavla Dešpalja (1934–2021) i Simple Symphony, op. 4 Benjamina Brittena (1913–1976) svirao je samo gudački sastav koji tvori jezgru Karlovačkoga komornog orkestra Glazbene škole Karlovac.

  Drugi, Gala-koncert Božićna bajka u prvoj sezoni održan u subotu, 17. prosinca 2022. može se na određeni način shvatiti kao božićni dar glazbenika vjernoj publici koja je velikim odazivom pokazala da joj nedostaju koncerti velikih izvođačkih sastava. Iako su Zagreb i njegovi simfonijski orkestri s bogatim programom relativno blizu Karlovca, ipak nije jednostavno – bez obzira na danas dobru prometnu povezanost, odlučiti se za putovanje u večernjim satima radi praćenja koncerta, a gostovanja zagrebačkih orkestara u mjestima Hrvatske u posljednje su vrijeme sve rjeđa. No, u kronologiji zagrebačkih koncertnih i kazališnih događanja od 1827. godine zabilježeni su dolasci Karlovčana na koncerte ili kazališne predstave u Zagreb, kao što je bio slučaj s jedinim gostovanjem Milke Trnine (1863–1941) u ožujku 1898.

  Za Gala-koncert tjedan dana prije Božića trebalo je odabrati program koji će privući publiku, a to je, dakako, najbolje mogla učiniti glazba Petra Iljiča Čajkovskog (1840–1893) i njegov balet Orašar u koncertnoj izvedbi. Neki Karlovčani mogli su pogledati balet u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu da im se posrećilo nabaviti (brzo razgrabljene) ulaznice, a svima ostalima pružila se prilika da suitu iz baleta Orašar, op. 71a poslušaju u Gradskome kazalištu Zorin Dom. Upravo za izvedbu ove skladbe bio je potreban veliki orkestar s više gudača, puhačima (drveni puhači a tre osim fagota), limenim puhačima (osim tube), timpanima i udaraljkama, među kojima je i celesta koju su između 1860. i 1886. godine u Parizu konstruirali Charles Victor i Auguste Mustel. Prvi ju je primijenio Čajkovski u više svojih skladbi: 1888. za uvodnu glazbu drami Oluja Williama Shakespearea (1564–1616), u simfonijskoj pjesmi Vojvoda, op. posth. 78 iz 1891. godine i u stavku Ples šećerne vile u baletu Orašar, op. 71 iz 1892. godine. Sam je skladatelj sastavio suitu od osam stavaka, odabravši glazbeno najzanimljivije iz baleta u dva čina temeljenog na pripovijetci njemačkoga književnika Ernsta Theodora Amadeusa Hoffmanna (1776–1822), čija 200. obljetnica smrti nije u nas značajnije obilježena.

  Koncert Karlovačkoga komornog orkestra Glazbene škole Karlovac može se sadržajno podijeliti u dva dijela (iako nije bilo stanke). U prvome dijelu smo uz suitu iz baleta Orašar slušali prije i poslije nje po jedan stavak (od četiri) iz Suite br. 1 Arležanka – popularni Preludij i iz Suite br. 2 Arležanka – efektni ples Fandango Georgesa Bizeta (1838–1875). Upitamo li se jesu li ti stavci povezani s Božićem, odgovor će biti niječan. Ali Bizetovu glazbu možemo povezati s Čajkovskim koji je u pismu prijateljima tri godine nakon skladateljeve smrti upozorio na vrijednosti glazbe koju je Bizet skladao za dramu Arležanka Alphonsa Daudeta (1840–1897) nazvavši ju „svježim remek-djelom“. Bila je to prva premijera u novom kazalištu Vaudeville u Parizu otvorenom 1872. godine nakon što je cenzura zabranila izvedbu drame prema djelu Roberta Galta Madame Fréné, a Daudet je djelo osmislio na temelju (osme) pripovijetke iz svoje zbirke Pisma iz mog mlina. Mali prostor u kazalištu diktirao je i mali broj glazbenika, jer ih je moglo svirati dvadeset i šestero, pa je Bizet atraktivnu glazbu uspio skladati za manji sastav.

  

  Drugi dio programa bio je posvećen božićnim pjesmama u kojima je kao solist nastupio bariton Leon Košavić, još jedan mladi, perspektivni pjevač iz niza karlovačkih pjevača koji su nastupali u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu. Leon Košavić završio je studij pjevanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu prof. Giorgia Suriana debitiravši nedugo nakon studija s velikim uspjehom u poznatim europskim kazalištima. Pandemija COVID-a 19 promijenila je njegove planove pa je on danas član Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku i interpret glavnih likova baritonskog repertoara. Publiku plijeni lijepim, mekanim glasom, istančanom intonacijom, dobrom dikcijom, muzikalnošću, vođenjem dugih fraza i velikim dinamičkim rasponom. Uz pratnju orkestra Leon Košavić je nastupio u skladbama White Christmas Irvinga Berlina (1888–1989) u obradi Damira Butigana, It's Beginning To Look A Lot Like Christmas Mereditha Wilsona (1902–1984) u obradi Antonija Čoraka (koji je svirao dionicu glasovira), hrvatskoj tradicijskoj U sve vrijeme godišta te Tiha noć Franza Xavera Grubera (1787–1863) u obradi dirigenta Franka Shipwaya (1935–2014) koji je od travnja 2000. do listopada 2001. godine bio šef-dirigent Zagrebačke filharmonije.

  Božićnu bajku ispripovijedao je Karlovački komorni orkestar Glazbene škole Karlovac dan nakon utakmice na 22. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Kataru, u kojoj je Hrvatska osvojila treće mjesto pa je i taj događaj pridonio raspoloženju u neslužbenome dijelu koncerta. Ponovljen je dio glazbe iz Bizetove suite Arležanka, zatim je maestro Veton Marevci sjedeći za glasovirom vodio izvedbu pjesme Moja domovina Rajka Dujmića (1954–2020) i Zrinka Tutića (1955) te na kraju hrvatsku božićnu Narodi nam se, koju je maštovito obradio Boris Papandopulo (1906–1991) za Zagrebačku filharmoniju. Ponovno je dvoranu Zorin Doma obujmio zvonki, kristalno čisti glas Leona Košavića, potaknuvši i publiku da se pridruži glazbenicima na pozornici i zapjeva dobro joj poznate dvije pjesme.

  

  Dva koncerta u Prvoj sezoni Karlovačkoga komornog orkestra Glazbene škole Karlovac ukazuju na novu koncepciju, novi dah i duh, novi zamah i poticaj u pripremi i ostvarenju programa. Kroz trideset i pet godina djelovanja ovaj je orkestar promijenio više dirigenata s kojima je ostvario niz uspjelih koncerata, ali čini se da bi suradnja s mladim, nadarenim Vetonom Marevcijem mogla iznjedriti one najistančanije pojedinosti i možda prikrivene sviračke mogućnosti orkestra. Tako je od početka Bizetova Preludija iz suite Arležanka bila slušno gotovo opipljiva sigurnost mladoga dirigenta i suradnja s orkestrom, koji je slijedeći njegove čvrste i odrješite pokrete tkao glazbeno tkivo različitih ugođaja, tempa, melodijsko-ritamskih kombinacija i dinamike, uljuljkujući publiku u nesvakidašnje, neopterećujuće, privlačno i zanimljivo glazbeno događanje. Možda bi ovaj koncert bilo primjereno usporediti s više izvrsnih koncerata Zagrebačke filharmonije od vremena kad njima ravna njen šef-dirigent – mladi, već svjetski poznati maestro David Runtz (1992).

  Veton Marevci je njegov vršnjak koji se pokazao jednim od najnadarenijih mladih hrvatskih dirigenata. Prihvativši odgovornost vođenja orkestra u rodnome gradu (trenutno djeluje kao zborovođa u Hrvatskome narodnom kazalištu u Splitu) odlučno je postavio visoke kriterije interpretacije, nastojeći publici predstaviti zahtjevan i složen repertoar istražujući interpretativne mogućnosti orkestra. U ostvarenju Božićne bajke sudjelovali su mnogi glazbenici iz Karlovca i zagrebačkih orkestara pa je za ovakav projekt potrebna i izdašna financijska podrška kreatora karlovačke kulturne politike. Bilo bi, dakako, pretenciozno razmišljati o simfonijskom orkestru iako bi se i on mogao djelomično popuniti nastavnicima i (bivšim i sadašnjim) učenicima Glazbene škole Karlovac koji čine jezgru orkestra od njegova početka, ali svakako bi – uz podršku odgovarajućih tijela, uprava Grada Karlovca i Karlovačke županije, trebalo ustrajati na priređivanju koncerata za brojnu i zahvalnu publiku.

  

  © Snježana Miklaušić-Ćeran, KLASIKA.hr, 8. siječnja 2023.

  Koncert izveden: 17. prosinca 2022.

Piše: