Muzikalna i nadahnuta izvedba novog doprinosa nacionalnoj koncertnoj literaturi

Zagrebačka filharmonija, praizvedba Koncerta za tubu i orkestar Dalibora Grubačevića, Krunoslav Babić, truba, Alan Bjelinski, dirigent

• 

  Pretplatnicima Zagrebačke filharmonije poznato je da se u njenom Off ciklusu izvode popularnije skladbe. Na taj je način bio osmišljen i program koncerta održanog u petak, 24. veljače 2023., na čijem su programu bile dvije skladbe suvremenih hrvatskih skladatelja Dubravka Palanovića (1977.) i Dalibora Grubačevića (1975.) te odabrani odlomci iz filmova o Harryju Potteru jednog od najpoznatijih skladatelja filmske glazbe Johna Williamsa (1932.). Za popularnije programe Zagrebačka filharmonija angažira dirigente kojima je bliža laganija glazba, pa je pred orkestrom stajao maestro Alan Bjelinski (1964.), a kao solist na tubi – glazbalu koje se rijetko koristi kao koncertantno, nastupio je Krunoslav Babić (1976.). Član je Zagrebačke filharmonije, pa se njegov nastup može ubrojiti u niz onih na kojima Zagrebačka filharmonija daje priliku svojim izvrsnim glazbenicima da solistički nastupe sa svojim orkestrom. Tuba je najdublje glazbalo iz skupine limenih puhačkih i u orkestru je najčešće nositelj basove dionice. Prvi put je izrađena za pruski vojni orkestar 1829. godine, a saznavši za njene tonske osobine i izvedbene mogućnosti, Hector Berlioz (1803–1869) uveo je tubu u orkestar u Fantastičnoj simfoniji, op. 14 (1830.).

  Glazbeno školovanje započeto u rodnom Osijeku nastavio je Krunoslav Babić na Visokoj školi za glazbu u Münchenu, završivši diplomski studij i magisterij u razredu prof. Manfreda Hopperta. Usavršavao se kod više svjetski poznatih tubista, a po povratku iz Münchena svirao je u nekoliko orkestara, zaustavivši se u Zagrebačkoj filharmoniji. Djeluje kao komorni glazbenik u Kvartetu tuba XL čiji je osnivač i voditelj, u Hrvatskom brass kvintetu i kvintetu Balkan Brass Connection. Dirigent Alan Bjelinski iz poznate je glazbene obitelji (otac Bruno skladatelj i pedagog, majka Ljerka Pleslić-Bjelinski pijanistica i komorna glazbenica) pa je već u ranome djetinjstvu stjecao glazbena znanja. Studij dirigiranja završio je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu prof. Igora Gjadrova, poslijediplomski u razredu maestra Pavla Dešpalja; kao stipendist fonda Lovro & Lilly Matačić usavršavao se na Mozarteumu u Salzburgu. Školovan na klasičnoj glazbi, Alan Bjelinski okušao se i kao klavijaturist u mnogim domaćim pop- i rock-sastavima, pratio je što se događa na svjetskoj pop- i rock-sceni, pa je postao jednim od domaćih dirigenata specijaliziranih za taj glazbeni repertoar. Aranžer je i skladatelj glazbe za film, TV-serije, kazališne predstave.

  

  Dubravko Palanović, skladatelj i kontrabasist, član je Zagrebačke filharmonije. Studije je završio na Muzičkoj akademiji u Zagrebu: kontrabas u razredu prof. Josipa Novosela (1932–2018), a kompoziciju u razredu Željka Brkanovića (1937–2018). Na koncertu 24. veljače 2023. izvedena je njegova suita Iz Hrvatske s tri stavka: Stari tanci, Nokturno i Kamene zvijezde. Ishodište za melodijsko-ritamsku građu ove skladbe, bliske tonalitetnim okvirima s disonantim iskoracima, pronašao je u tradicijskoj glazbi Hrvatske, iskoristivši bogat kolorit simfonijskog orkestra.

  Dalibor Grubačević skladao je Koncert za tubu i orkestar na poticaj Krunoslava Babića. Iako nije nikad stekao glazbenu naobrazbu u okviru glazbene obrazovne ustanove, poznat je u Hrvatskoj i u svijetu kao skladatelj koncertantne i glazbe za film (više od trideset), aranžer i producent, a mnoge su mu skladbe osvojile vrijedne nagrade. Nadarenost za glazbu pokazao je kao dječak pa je počeo učiti gitaru i glasovir u dobi od šest godina. U Kulturno-umjetničkom društvu Koprivnica Dalibor Grubačević naučio je svirati tambure, a zanimao se za rock-glazbu i proučavao njene klasike iz 60-ih godina prošloga stoljeća. Privatnu glazbenu poduku stekao je kod mr. art. Natalije Imbrišak. Studij za socijalni rad započet 1993. napustio je nakon dvije godine posvetivši se glazbi. Za praizvedeni Koncert za tubu i orkestar skladatelj je sam rekao: „Želio sam napisati glazbu koja je karakterna, melodijska, pitka, ali nikako banalna. Nisam se ograničavao na formu, a isto tako želio sam da i instrument (tubu) kroz djelo približim slušatelju kao instrument koji može biti vrlo liričan, nježan, ali opet s druge strane epski i dramatičan.“ Koncert u trajanju od 20-ak minuta osmišljen je u četiri stavka (Intrada, Andante con moto, Largo i Finale) u kojima tuba u dubokome registru, ali nježnijim i profinjenim tonom dominira kao nositelj tematske građe na čvrstim akordnim uporištima određenima tonalitetnim odnosima. I ovaj koncert doima se kao glazba za neki film čiji sadržaj još nije podmetnut ni povezan uz glazbu, ne doima se „banalno“, kako je zamislio sam skladatelj. Čini se da klasični skladateljski izričaj i dalje odolijeva zastarjelosti zahvaljujući maštovitosti skladatelja i stečenom zanatu. Ovaj koncert vrijedno je obogaćenje koncertantne literature za tubu (i orkestar).

  

  Američki skladatelj John Williams bio je, čini se, po obiteljskoj liniji predodređen za poziv filmskoga skladatelja, jer je njegov otac radio kao glazbenik u filmskome studiju. Kao dijete je učio svirati glasovir, a zatim trombon, tubu i klarinet. Glazbu je učio u Los Angelesu kod više glazbenika, a 50-ih godina prošloga stoljeća studirao je u razredu skladatelja Marija Castelnuova- Tedesca (1895–1968). Tijekom 60-ih godina orkestrirao je više skladbi, a od 70-ih godina počinje njegova uspješna karijera kao skladatelja glazbe za film. Tako je skladao glazbu za prva tri filma iz serijala o Harryju Potteru čije je snimanje počelo 2001., četiri godine nakon objavljivanja prve knjige engleske književnice Joanne Kathleen Rowling (1965.). Iz filma Harry Potter i zatočenik Azkabana odabran je odlomak Vještice, čarobni štapić i čarobnjaci; iz filma Harry Potter i odaja tajni odabrani su odlomci Feniks Fawkes, Gilderoy Lockhart i Odaja tajni; iz filma Harry Potter i kamen mudraca odabrani su odlomci Harryjev čudesni svijet, Nimbus 2000 i Hedwigina tema. U publici su možda sjedili i oni koji su gledali neki od ova tri filma pa su se mogli podsjetiti na različite scene i ugođaje podcrtane efektnom i atraktivnom glazbom. Oni posjetitelji koji nisu gledali filmove zacijelo su mogli dočarati teme naslovljenih odlomaka i pokušati se uživjeti u svijet pokretnih slika. U tome im je mogao pomoći svojim pristupom glazbi Johna Williamsa sam maestro Alan Bjelinski, koji je sugestivnim, efektnim i velikim pokretima spontano vodio orkestar u oslikavanju različitih filmskih sadržaja. Njegovo raspoloženje, ili bolje rečeno oduševljenje tom glazbom, odrazilo se i na sviranju izvrsno uvježbanog orkestra koji je u svakome trenutku izvedbe slijedio preciznu ruku ili gestu dirigenta ističući detalje, dinamičke raznolikosti i dramatičnost u stavcima različitih tempa, orkestracije i ugođaja.

  Svirajući solističku dionicu u Koncertu za tubu i orkestar Dalibora Grubačevića, pokazao je Krunoslav Babić tonsku ljepotu tube, čistu intonaciju i kod ritamski složenijih i bržih motiva, fraziranje u velikim lukovima s neprimjetnim disanjem te bogatstvo dinamičkih nijansi iako se povremeno činilo da tubu malo pokriva orkestar. Na dugotrajni pljesak publike uslijedio je odgovor dirigenta, solista i orkestra: skladba Gabrijelova oboa Ennia Morriconea (1928–2020). Od početka koncerta i skladbe suite Iz Hrvatske Dubravka Palanovića maestro Alan Bjelinski odlučno ali muzikalno i nadahnuto vodio je glazbenike Zagrebačke filharmonije. Oni su se i za ovu prigodu profesionalno pripremili, udovoljivši brojnim tehničkim zahtjevima svojih dionica u odnosu na intonaciju, brzinu izvedbe, ritamsko-metričke kombinacije, izražajnost, agogičke i dinamičke nijanse, ostvarivši sjajan (limeni puhači), plemenit (drveni puhači), izjednačen (gudači) i izbalansiran (velika grupa udaraljki, npr. solo-nastup celeste) zvuk. Bio je to koncert koji ćemo pamtiti ne samo po praizvedbi koncerta za tubu i orkestar hrvatskoga skladatelja koji bi mogao postati standardnim repertoarnim djelom, nego i po sjajnoj suradnji solista, orkestra i dirigenta koja je obilježila posljednji koncert iz Off ciklusa Zagrebačke filharmonije.

  

  © Snježana Miklaušić-Ćeran, KLASIKA.hr, 13. ožujka 2023.

  Program: 
  Dalibor Grubačević: Koncert za tubu i orkestar, praizvedba
  Dubravko Palanović: Suita iz Hrvatske
  John Williams: Harry Potter, suita

Piše: