Žive glazbene slike u intenzivnom simfonijskom luku

Simfonijski orkestar iz Lihtenštajna, Dmytro Choni, glasovir, Dawid Runtz, dirigent, Koncertna dvorana Lisinski

• 

  Nekoć je svaki velikaš koji je držao do sebe i mogao si to priuštiti plaćao svoje glazbenike svirače, pa i skladatelje, naručivao djela. Simfonijski orkestar iz male, ali bogate kneževine Lihtenštajn u srcu Europe čini to isto. Iz manjeg orkestra postaje – simfonijski. Za gostovanje u ciklusu Lisinski subotom nadopunio je svoj sastav mnogim ovdašnjim glazbenicima kako bi mogao predstaviti program djela Karola Szymanowskog, Josefa Gabriela Rheinbergera i Gustava Mahlera. Ponajprije stoga što djela s izabranog programa redom zahtijevaju veliki simfonijski orkestar, a stanovništvo Lihtenštajna broji oko 40 tisuća duša. Gost Simfonijskog orkestra iz Lihtenštajna bio je i dirigent posuđen od Zagrebačke filharmonije, Dawid Runz, šef-dirigent domaćeg orkestra koji se vrlo učinkovito sprijateljio s lihtenštajnskim glazbenicima pristiglih sa svih strana i gdje uskoro i gostuje, kao i s ovdašnjim sviračima koji su mu spremno pritekli u pomoć.

  Vrlo zanimljiv bio je izbor programa, osobito u prvom dijelu večeri novina na koncertnoj večeri. Bogati, moćni zvuk složene strukture pokazala je već na početku Koncertna uvertira u E-duru poljskog skladatelja Karola Szymanowskog. Bio je to izbor iz ranog opusa 12 autora koji je kasnije razvio specifičan rukopis kojega se rijetko tko laća. Njegova Koncertna uvertira još se oslanja na kasnoromantičarski, vrlo zasićeni orkestralni slog osobito osjetnog utjecaja Richarda Straussa, što ga približava slušateljima koji se lako pronalaze u znanom im, udobnom okruženju. 

  

  Slijedila je potpuna novina i vjerojatno prva hrvatska izvedba – Koncert za klavir i orkestar u As-duru Josefa Gabriela Rheinbergera, skladatelja rođenog u Lihtenštajnu i uglavnom djelujućeg u Njemačkoj, ali nekako u tadašnjoj konkurenciji ponajboljih primjeraka takvih koncerata – zaboravljenog. Njegov se ponovno oživljeni eklektični klavirski koncert s kraja 19. stoljeća sadržajem, zahtjevima za solista i formom uklapa u romantičarsku tradiciju velikih klavirskih koncerata. No ne donosi ništa specifično po čemu bi ga se pamtilo. Odlučno i jasno u iznošenju solističke dionice, toplog i njegovanog tona te logičnog fraziranja i lake virtuoznosti, ukrajinski pijanist, tridesetogodišnji Dmytro Choni, lanjski dobitnik brončane medalje na prestižnom natjecanju Van Cliburn, elegantno je predstavio pijanistima primamljiv Rheinbergerov Koncert. 

  I nakon novosti s gostovanja Simfonijskog orkestra iz Lihtenštajna u Lisinskom u prvom dijelu večeri, drugi je ispunila nabijena i uzbudljiva izvedba Mahlerove Prve simfonije u D-duru. Naslov Titan simfonija je dobila prema romanu njemačkog romantičnog književnika Jeana Paula, pravim imenom Friedricha Richtera. Korelacija je teško saglediva iz današnje perspektive kada roman čitaju samo studenti germanistike, no stavci Simfonije glazbenom gestom i elementima narodne glazbe i dječjih pjesmica izdaleka upućuju na izvanglazbeno nadahnuće, a ona i bez toga živi sama za sebe. Zaigrano, ujedno i ozbiljno u slojevitoj gradnji velike, a koncizne forme, Runz i Orkestar stvarali su žive glazbene slike, čiji se fragmenti spajaju u velikom intenzivnom luku Simfonije. 

  

  © Maja Stanetti, KLASIKA.hr, 24. svibnja 2023.

  Program:
  
  Karol Szymanowski: Koncertna uvertira, op. 12
  Josef Gabriel Rheinberger: Koncert za glasovir i orkestar u As-duru, op. 94
  Gustav Mahler: Prva simfonija u D-duru, Titan

   

Piše: