Pomno odabrane stranice stare i suvremene zborske literature

Koncert Zbora HRT-a iz Ciklusa Sfumato, Bjelji od snijega, Tomislav Fačini, dirigent, Crkva sv. Blaža, Zagreb

• 

  Jedan koncert iz ciklusa Sfumato Zbora HRT-a uvijek se održi u sakralnom objektu. Tako je ove godine priređen u crkvi sv. Blaža, čija je obnova unutrašnjosti dovršena nakon stradanja u potresu, dok su skele još ostale za obnovu pročelja. Istovremeno, po dobrom običaju, koncert svojih ansambla HRT izravno radijski prenosi, što je dragocjeno, jer tako ovaj vrijedan Zbor, čiji su programi pomno osmišljeni, može čuti puno više slušatelja i uputiti se u odbrane stranice stare i suvremene zborske literature. Ovaj put su to bili zapisi Vjekoslava Nježića i poljskog skladatelja Henryka Góreckog. Izazovno i za izvođače i slušatelje, ali i smirujuće.

  Naime, i nova skladba Vjekoslava Nježića, prva koja je nastala u sklopu njegove funkcije rezidentnog skladatelja ansambala HRT-a u ovoj i sljedećoj sezoni, unatoč svjetovnoj tematici, stvarala je svojim malim, ali intenzivnim pomacima i elektronskim odjecima u kompaktno narativnoj cjelini neku vrstu duhovnog ozračja. Koncert je savjesno i predano predvodio aktualni šef-dirigent Zbora Tomislav Fačini. Nježić, koji u svojim djelima rado rabi i mogućnosti elektronike, skladbu Hänschen klein (Mali Ivica) sklada na stihove Franza Wiedemanna – dječje pjesmice iz 19. stoljeća o dječaku koji odlazi u svijet i vraća se kao odrastao čovjek, a samo majka ga uspijeva prepoznati. Elektronika je ovdje u službi boje ljudskoga glasa kao njegova potpora i odjek, a unatoč malim nedramatičnim pomacima stvara dojam unutarnjeg intenziteta u odmjerenom trajanju.

  To se ne bi moglo reći za skladbu Henryka Góreckog Miserere na jedan jedini zaziv Domine Deus noster, misere nobis (Gospodine Bože naš, smiluj nam se). Skladana je u prevratničkom razdoblju poljske političke scene godine 1981. kao skladateljev prosvjed protiv policijskog nasilja prema članovima Solidarnosti u Bydgoszczu. Jasno je da je uvođenjem diktature praizvedba bila odgođena sve do godine 1987. i u velikom opusu duhovne glazbe Góreckog, postala jednom od najznačajnijih. Svjetsku je slavu, skladatelj do tada cijenjen samo u rodnoj Poljskoj, stekao planetarnim uspjehom svoje Treće simfonije (Simfonije tužnih pjesama) iz 1976. godine na putu povratka tonalnosti i stvaranjem stanovitog mističnog izraza koji prati velik dio njegovog opusa kakav njeguje i, recimo, Arvo Pärt i koji ima čitavu sljedbu obožavatelja u potrazi za duhovnošću toliko potrebnom u suvremenom svijetu vječnih sukoba. Početak zaziva – Domine Deus noster – postupno provodi od najdubljih basovskih glasova sve do soprana, a svaki od njih pjeva vlastitu melodiju da bi na kraju, riječima miserere nobis u završnici postao deseteroglasan. Visoku koncentraciju koja je potrebna za izvedbu ovog djela, Zbor HRT-a i dirigent Fačini postigli su usrdnom pažnjom posvećenom svakom detalju, za što su zaslužili veliki pljesak.

  

  © Maja Stanetti, KLASIKA.hr, 14. ožujka 2024. 

  Program:
  
  Vjekoslav Nježić: Hänschen klein, za mješoviti zbor i elektroniku (praizvedba)
  Henryk Górecki: Miserere, op. 44

Piše: