Vrhunska izvedba dragulja oratorijske glazbe

Koncert 25. obljetnice Hrvatskoga Baroknog Ansambla, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić i solisti, Laurence Cummings, dirigent, Ivan Šćepanović, zborovođa, Lisinski subotom, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog

• 

  Oratorij Mesija Georga Friedricha Händela (1685–1759) može se sa sigurnošću ubrojiti među najuspjelija i najpoznatija ostvarenja iz područja duhovne glazbe, a možda najpopularniji zbor iz bogate oratorijske literature je zbor Aleluja sa završetka njegova drugog dijela. Odabirući skladbu koja bi bila doista primjerena proslavi 25. obljetnice djelovanja, članovi Hrvatskoga baroknog ansambla odlučili su se za Händelov oratorij Mesija, HWV 56. Slavljenički koncert održan je u subotu, 29. ožujka 2025. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u okviru ciklusa Lisinski subotom koji već više desetljeća okuplja brojnu publiku, nudeći iz godine u godinu atraktivne programe inozemnih solista, komornih sastava i orkestara kao i istaknutih domaćih glazbenika. Djelujući dvadeset i pet godina na hrvatskoj glazbenoj sceni (povremeno gostujući u inozemstvu), Hrvatski barokni ansambl postao je nezamjenjivim sudionikom glazbenoga života kao zagovornik povijesno osviještenog tumačenja glazbe iz razdoblja baroka i bliskih epoha (kasne renesanse, pretklasike i klasike).

  Na koncertu su uz veći sastav gudača (violine: Laura Vadjon – koncertna majstorica, Tanja Tortić, Helga Korbar, Saša Borčić Reba, Ivana Žvan, Vinka Fabris Stančec, Ana Labazan Brajša, Sofia Stambolieva, Jana Palac, Doris Tkalčević i Michael Heaton; viole: Dagmar Korbar, Asja Frank i Marija Andrejaš; violončela: Dora Kuzmin Maković, Antonio Pavić i Ema Ramljak; kontrabas: Pavle Kladarin) prema partituri bile zastupljene oboe (Stjepan Nodilo i Jelena Ilčić), trube (Krešimir Fabijanić i Zvonimir Lazar) i timpani (Borna Šercar). Za dionicu bassa continua moguć je slobodniji odabir instrumenata pa su (uz violončelo) glazbenici odabrali teorbu (Izidor Erazam Grafenauer), orgulje (Pavao Mašić) i čembalo, za kojim je sjedio Laurence Cummings (1968.), ujedno i dirigent izvedbe.

  Četvero vokalnih solista: Nikolina Hrkać (sopran), Dina Jularić Ivančić (alt), Mislav Lucić (tenor) i Marin Čargo (bas-bariton) pjevali su svoje recitative i arije, jer tek je nekoliko skupnih nastupa. Istaknuto mjesto u oratoriju Mesija Händel je povjerio zboru pa je – kao i u šest ranijih izvedbi Hrvatskog baroknog ansambla (30. siječnja i 13. srpnja 2010. te 3. i 4. kolovoza, 8. rujna i 30. prosinca 2012.) pod ravnanjem maestra Saše Britvića (1965–2015) nastupio Akademski zbor Ivan Goran Kovačić (manji sastav). Vodeći ovaj zbor više godina, Saša Britvić mogao mu je povjeriti doista zahtjevnu sastavnicu oratorija Mesija, što je uspješno ostvareno s Britvićevim nasljednikom Lukom Vukšićem (1976.).

  Za slavljenički koncert 29. ožujka 2025. zbor je besprijekorno pripremio sadašnji umjetnički voditelj i dirigent Ivan Šćepanović (1995.), Vukšićev nasljednik. Mladom, uspješnom dirigentu, višestrukom dobitniku dekanove i rektorove nagrade Ivanu Šćepanoviću, u bogato opremljenoj programskoj knjižici autor teksta muzikolog Trpimir Matasović tek je u jednoj rečenici posvetio nekoliko riječi. Više podataka naveo je o koncertnoj majstorici i umjetničkoj voditeljici HRBA Lauri Vadjon i vokalnim solistima koji su također na početku karijera. Diplomanti Muzičke akademije u Zagrebu Nikolina Hrkać i Martin Čargo iz razreda red. prof. Martine Zadro i Mislav Lucić iz razreda izv. prof. Helene Lucić Šego već su se potvrdili kao sjajni interpreti barokne glazbe. Za Dinu Jularić Ivančić, rođenu u Baselu, koja je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu završila studij klavira (red. prof. Ante Milić) i solo-pjevanja (izv. prof. Renata Pokupić), ne bismo na temelju manje uvjerljivog nastupa mogli sa sigurnošću tvrditi da će se u budućnosti profilirati kao interpret barokne glazbe.

  

  Tko je drugi, ako ne Laurence Cummings, bolje upućen u povijesno obaviještenu interpretaciju barokne glazbe? Teško je pronaći nadnevke za nastupe s tim uglednim britanskim čembalistom, orguljašem i dirigentom koji je i ranije u nekoliko navrata surađivao s Hrvatskim baroknim ansamblom, pa zaključujemo da po svoj prilici nije odolio molbi zagrebačkih glazbenika da pripremi izvedbu Händelova oratorija Mesija, koja će publici sigurno ostati u trajnome sjećanju. Laurence Cummings trenutno je glazbeni ravnatelj Akademije za staru glazbu u Londonu i Baroknog orkestra Casa da Musica u Portu. Niz godina svirao je basso continuo (čembalo ili orgulje) u istaknutim ansamblima Les Arts Florissants, The Sixteen Choir, Gabrieli Consort i u Orkestru iz doba prosvjetiteljstva. Od 1997. do 2012. godine predavao je predmet Povijesna izvođačka praksa na Kraljevskoj akademiji za glazbu u Londonu. Laurence Cummings bio je voditelj Londonskoga Händel-orkestra i Londonskoga Händel-festivala, jedan od osnivača sastava London Haendel Players, a od 2011. godine je umjetnički ravnatelj Međunarodnoga Haendel-festivala u Göttingenu.

  Oratorij Mesija skladao je Georg Friedrich Händel za samo dvadeset i četiri dana u kolovozu i rujnu 1741. godine. Libreto je sastavio Charles Jennens (1700–1777) na temelju tekstova iz Biblije kralja Jamesa (Jakova) i Coverdalskoga psaltira. Biblija kralja Jamesa rani je prijevod Biblije na engleski jezik za englesku crkvu iz 1604. godine, a objavljena je 1611. uz sponzorstvo kralja Jakova VI. Škotskog te I. engleskog i irskog (1566–1625). Prvi je kralj iz dinastije Stuart nakon smrti kraljice Elizabete I. (1533–1603) iz dinastije Tudor (na engleskome prijestolju od 1485. godine). Tekst obuhvaća osamdeset knjiga – trideset i devet iz Starog zavjeta, četrnaest apokrifa i dvadeset i sedam iz Novog zavjeta. Mesija (od hebrejske riječi Masijah ili Mosijah, što znači „pomazanik“) u Starome zavjetu do II. st. prije Krista znači osobu „koja ima ostvariti Božje spasenje“, a u I. st. prije Krista odnosi se na osobu čiji dolazak svi iščekuju. Prema Novome zavjetu Mesija je sam Isus Krist iz Nazareta „u kome su se ostvarila sva proročanstva iz Starog zavjeta“.

  

  Izvornu partituru, koja se danas čuva u glazbenoj zbirci British Museuma u Londonu, uredio je Richard Luckett (1945–2020), o čemu je pisao u monografiji objavljenoj u Londonu 1992. godine Handel's Messiah: A Celebration. Unatoč nekim kasnijim dopunama u instrumentaciji, oratorij Mesija je na koncertu HRBA 29. ožujka izveden u izvornoj inačici (instrumentarij). Kratica SDG zapisana na kraju partiture, protumačena kao Soli Deo Gloria (Samo Bogu Slava), možda potvrđuje skladateljevo nadahnuće i brzinu kojom je prionuo skladanju i dovršenju jednog od svojih prvih oratorija.

  Upoznavši glazbu njemačkih majstora baroka, talijansku operu za boravka u Italiji, englesku liturgijsku i francusku glazbu, Händel je u svome oratoriju Mesija povezao ponajbolje stilske elemente, stvorivši glazbeno djelo klasične ljepote čija popularnost sve do danas ne jenjava. Stoga svaka izvedba predstavlja stanoviti izazov za interprete, jer tako poznato djelo ne trpi ishitrene, nedorečene i nepripremljene izvedbe. Veliki tehnički zahtjevi podjednako su postavljeni članovima orkestra, vokalnim solistima i zboru, čiji nastupi čine glavninu glazbenoga događanja. Napomenuli smo već da je Ivan Šćepanović izvrsno pripremio zbor, što se pokazalo u sigurnoj intonaciji, fraziranju (disanju), razumljivosti teksta i glasnoći koja je i u forte-dinamici sačuvala ugodan i snažan, ali ne usiljen zapjev.

  

  Sjedeći za čembalom, Laurence Cummings vješto je svirao dionicu bassa continua dajući istodobno jasnim pokretima u pravim trenutcima znakove pjevačima, zboru ili orkestru koji su tečno prolazili kroz oratorij podijeljen na brojeve. Za mnoge je odlomke odabrao iznimno brza tempa u kojima su – kao i u onim umjerenijim, glazbenici Hrvatskoga baroknog ansambla savršeno slijedili njegove ideje svirajući tehnički dotjerano, precizno i nadahnuto, što se moglo zamijetiti od uvodne Sinfonie iz prvoga dijela do završnog usklika Amen! na kraju trećega dijela.

  Uz troje mladih pjevača koji se uspješno potvrđuju kao interpreti barokne glazbe – Nikolinu Hrkać, Mislava Lucića i Marina Čarga, nastup Dine Jularić Ivančić ostavio je slabiji dojam. Nastoji li se procijeniti izvedba Händelova oratorija Mesija u cjelini, može se reći da je veliki angažman svih interpreta i maestra Lurencea Cummingsa „doveo pred publiku“ jednog zanimljivog, iz partiture fino iščitanog i stilski primjerenog Mesiju koji je na najbolji mogući način predstavo dvadeset i pet godina nastojanja Hrvatskoga baroknog ansambla da u našoj glazbenoj sredini zaživi povijesno osviješteno tumačenje barokne (rane) glazbe.

  

  © Snježana Miklaušić-Ćeran, KLASIKA.hr, 29. travnja 2025.

  Program:

  Georg Friedrich Händel: Mesija, oratorij, HWV 56

  Hrvatski barokni ansambl
  Akademski zbor Ivan Goran Kovačić
  Laurence Cummings, dirigent i čembalo
  Ivan Šćepanović, zborovođa
  Nikolina Hrkać, sopran
  Dina Jularić Ivančić, alt
  Mislav Lucić, tenor
  Marin Čargo, bas

Piše: