Glazba koja spaja generacije – istinski Mozart u suradnji učenika i učitelja

Zbor i Karlovački komorni orkestar Glazbene škole Karlovac i solisti, Wolfgang Amadeus Mozart – Requiem, Veton Marevci, dirigent, Ljubica Vuletić Marjanović, zborovođa, Nacionalno svetište Svetog Josipa, Karlovac

• 

  Proslavljajući i u ovoj godini 220. obljetnicu utemeljenja Glazbene škole Karlovac, priredili su Zbor i Karlovački komorni orkestar Glazbene škole Karlovac koncert i posvetili ga u Korizmi „svima onima koji su kroz dugu i bogatu povijest Glazbene škole Karlovac predano radili, stvarali i prenosili umjetnost novim naraštajima.“ Na naslovnici programa koncerta zabilježeno je da upravo ovim koncertom „u trenutku dubokog umjetničkog i duhovnog izraza“ odaju počast nekadašnjim nastavnicima i učenicima škole sa željom da „večerašnja glazba bude svjetionik koji nas podsjeća na vrijednost umjetnosti koja spaja prošlost, sadašnjost i budućnost te nedavne nove generacije da nastave ovaj plemeniti put.“

  Koje glazbeno djelo odabrati za ovu svečanu prigodu koja se poklopila s korizmenim vremenom u kome – koliko se zna iz raznih arhivskih i povijesnih izvora, glazbenih događanja u ranijim stoljećima gotovo nije ni bilo nakon karnevalske raspojasanosti koja je kulminirala plesovima i svirkom na sam Fašnik? Europska glazbena literatura obiluje skladbama sadržajno primjerenima prigodi i korizmenome vremenu pa je sigurno dobar odabir bila jedna od najpoznatijih misa za mrtve Requiem u d-molu, KV 626 Wolganga Amadeusa Mozarta (1756–1791). Održane su dvije izvedbe: u petak, 21. ožujka 2025. u Zagrebu u crkvi Sv. Mati Slobode i u Karlovcu u subotu, 22. ožujka 2025. u Nacionalnome svetištu sv. Josipa. Pratili smo izvedbu u Karlovcu, u prepunoj crkvi, jer bilo je dovoljno da u publici bude tek po nekoliko članova obitelji mladih pjevača – učenika srednje glazbene škole, uz vjernu i stalnu karlovačku publiku koja prati nastupe svoga jedinstvenog orkestra koji već gotovo četiri desetljeća upotpunjuje glazbeni život Karlovca.

  

  Izvedbu je priredio šef-dirigent orkestra Veton Marevci, a kao solisti nastupili su Lucija Jelušić Šimatović (sopran), Dora Jana Klarić (alt), Lovre Gujinović (tenor) i Božo Župić (bas) dok je priprema zbora, čiji je prilog u Mozartovu Requiemu pozamašan, bila povjerena Ljubici Vuletić Marjanović. O narudžbi tajanstvenog naručitelja i okolnostima nastanka posljednje Mozartove skladbe koju nije dovršio, nego je to učinio skladatelj Franz Xaver Süssmayr (1766–1803), mogu se pronaći podatci u raznim bio-bibliografskim izvorima. Lakše praćenje izvedbe publici je omogućio tekst tiskan u programskoj knjižici tako da su izostali podatci o orkestru, zboru, vokalnim solistima i dirigentu. U kvartetu solista skladno su se spojili svježi glasovi troje mlađih pjevača: Lucije Jelušić Šimatović, Dore Jane Klarić i Lovre Gujinovića, koji su tek počeli nizati uspjehe na glazbenoj sceni te već iskusnog solista Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu Bože Župića.

  Danas se u muzikološkim istraživanjima često spominje recepcija nekoga glazbenog djela u određenoj sredini, odnosno učestalost izvedbi koje mogu uputiti na procjenu umjetničke zrelosti te sredine i interpretativne dosege. Mozartov Requiem pripada upravo toj grupi skladbi, dobro ga prihvaća publika u mnogim glazbenim sredinama i sigurno je jedan od pokazatelja umjetničkih dosega. U Komornom orkestru Glazbene škole Karlovac, kome su se zbog zahtjeva u partituri pridružili i vanjski suradnici, svirali su profesori i nekadašnji učenici škole kojima je to prilika da sviraju u većem ansamblu. Dionice zbora iznimno su zahtjevne s obzirom na visine, na brza tempa i na polifono koncipirane odlomke (fuge u nekim stavcima). Poznata je činjenica da u zagrebačkome glazbenom životu u velikim oratorijskim skladbama i kantatama najčešće sudjeluje Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, odnosno neprofesionalni pjevači i ostvaruju vrhunske izvedbe.

  

  Zahtjevan je zadatak bio pripremiti zbor srednjoškolaca Glazbene škole Karlovac, među kojima je malo pjevača, a uključili su se oni profesori koji nisu članovi orkestra. Nastupi zbora bili su intonativno čisti čak i u najvišim lagama, tekst su pjevači izgovarali razgovjetno i razumljivo u najbržim tempima, a dinamičke nijanse (kakve pamtimo iz ranije slušanih izvedbi) poštivali su u potpunosti oblikujući spontane, neisforsirane tonove.

  Maestro Veton Marevci sigurnom je rukom, malim i jasnim pokretima vodio izvedbu odvevši publiku u poseban glazbeni svijet prelijepih melodija, klasičnoga harmonijskog govora i profinjenoga zvuka orkestra koji se u potpunosti prilagodio pjevačkome korpusu – solistima i zboru. Bio je to pravi glazbeni događaj za karlovačku publiku koja već 220 godina uživa u blagodatima svoje glazbene škole. Bio je to istinski Mozart, čiji Requiem stoji na samome vrhu duhovne glazbe.

  

  © Snježana Miklaušić-Ćeran, KLASIKA.hr, 22. travnja 2025.

  Program:

  Wolfgang Amadeus Mozart: Requiem u d-molu, KV 626

  Solisti:

  Lucija Jelušić Šimatović, sopran
  Dora Jana Klarić, alt
  Lovre Gujinović, tenor
  Božo Župić, bas
  

Piše: