Nova poglavlja hrvatske glazbene baštine

2. Zagrebačko glazbeno proljeće, Stjepan Šulek, 8. - 11. svibnja 2025.: O programu festivala nastalog u suradnji Zagrebačke filharmonije i Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog (1. dio)

• 

  Razmišljanja prije festivala Zagrebačko glazbeno proljeće i festivalskih događanja

  Tijekom prvih pet dana ožujka 2023. godine održano je u sklopu Festivala Dora Pejačević niz koncerta, izložbi, susreta, predavanja i filmska projekcija kojima je obilježena 100. obljetnica smrti iznimne hrvatske skladateljice Dore Pejačević (1885–1923). Taj je prvi festival ostvaren na poticaj šefa-dirigenta Zagrebačke filharmonije Dawida Runtza, zaslužnog za promicanje orkestralnih skladbi Dore Pejačević izvan Hrvatske, a već tad ga je privukao opus skladatelja, violinista, dirigenta i pedagoga Stjepana Šuleka (1914–1986) čiju je Simfoniju br. 8 odabrao za koncert za pretplatnike Crvenoga ciklusa održan 13. listopada 2023. U pripremu Festivala Dora Pejačević bili su uključeni Zagrebačka filharmonija, Glazbena proizvodnja Hrvatske radiotelevizije i njen Simfonijski orkestar, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu, Muzej grada Zagreba (u kome su odnedavno pohranjeni koncertni programi Zagrebačke filharmonije), a pokrovitelj festivala bio je gradonačelnik Tomislav Tomašević. Oživljenu glazbenu ostavštinu Dore Pejačević, kao i glazbu njenih suvremenika, očekivali smo već sljedeće godine na drugom Festivalu Dora Pejačević. No, od 25. do 28. travnja 2024. godine održan je prvi novi festival pod nazivom Zagrebačko glazbeno proljeće, a iz podnaslova Orgulje – kraljica instrumenata razvidno je da će svake godine biti posvećen nekoj drugoj glazbenoj temi – ovaj put orguljama tvrtke Walcker u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog koja je 29. prosinca 2023. proslavila prvih pedeset godina. Program je osmislila Nina Čalopek, prva ravnateljica Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog od rujna 2023. godine te kao suradnika odabrala Zagrebačku filharmoniju na čijem je čelu, također od rujna 2023. godine, njen vršnjak Filip Fak. Maestro Dawid Runtz, umjetnički direktor festivala, podsjetio je da je Festival Dora Pejačević ostavio snažan dojam na zagrebačku publiku te naglasio da „duh festivala nastavlja živjeti pod novim nazivom – Zagrebačko glazbeno proljeće“. Suradnja s Muzičkom akademijom nastavila se tako da su umjetnički savjetnici festivala bili red. prof. Ljerka Očić i istaknuti orguljaš, inače red. prof. čembala Pavao Mašić.

  Zagrebačko glazbeno proljeće 2025. godine

  U najavi festivala 2024. godine zabilježeno je da je Zagrebačko glazbeno proljeće festival „…posvećen odabranim glazbenim fenomenima, skladateljima, izvođačima i drugim elementima iz povijesti i suvremenosti hrvatske glazbe.“ Slijedeći tu misao-vodilju, umjetnički ravnatelj je za drugo Zagrebačko glazbeno proljeće, održano od 8. do 11. svibnja 2025., odabrao jednog od njemu omiljenih hrvatskih glazbenika – Stjepana Šuleka. Pozdravljajući publiku u uvodnoj riječi u programskoj knjižici, zaključio je da „…imamo priliku ne samo predstaviti njegovu glazbu nego i dublje istražiti njegov život i nasljeđe. Program festivala uključuje koncerte, predavanja, izložbu i posebno predstavljanje novog izdanja Šulekove Šeste simfonije (…) Obrazovni aspekt festivala vrlo nam je važan. Predavanjima profesora i studenata Muzičke akademije, kao i vođenom šetnjom kroz mjesta koja su obilježila Šulekovo stvaralaštvo, želimo ga predstaviti i kao skladatelja i kao čovjeka, sa svim njegovim strastima, iskustvima i jedinstvenim pogledom na svijet.“ Kako nisam bila u mogućnosti pratiti sva događanja ovogodišnjega Zagrebačkoga glazbenog proljeća, pratila sam samo dva koncerta (o kojima ću pisati u nastavku teksta) pa ću navesti redoslijed događanja.

  Prema programu za četvrtak, 8. svibnja 2025. u 17 sati bila je predviđena Glazbena šetnja tragom Šuleka pod stručnim vodstvom  muzikologinje dr. sc. Nade Bezić čija je tema disertacije bila glazbena topografija Zagreba od 1799. do 2010.godine. Istoga dana, 8. svibnja u 18 sati održan je na Muzičkoj akademiji u Koncertnoj dvorani Blagoje Bersa okrugli stol pod nazivom Od Šuleka do danas, na kome su svoja zapažanja iznijeli skladatelji prof. art. Berislav Šipuš (vanjski suradnik u mirovini), prof. art. Krešimir Seletković, prof. art. Mladen Tarbuk, prof. art. Frano Đurović i prof. art. Ante Knešaurek, a moderatori su bili kolege s Odsjeka za muzikologiju doc. dr. sc. Jelka Vukobratović i izv. prof. dr. sc. Ivan Ćurković. Prigodni program (sa skladbama profesora i studenata kompozicije) izveli su studenti klavira Vigo Kovačić, Marta Bešlić, Ivan Makar i Lovro Žagar te na violini Ana Labazan Brajša. Koncert pod nazivom Stjepan Šulek – Hommage počeo je u 19:30 u istoj dvorani (Bersa) na Muzičkoj akademiji, a studenti različitih odsjeka, pobjednici više natjecanja, trebali su izvesti skladbe Stjepana Šuleka (Vox Gabrieli, sonata za trombon i klavir; Strah, vokalni ciklus na stihove Đure Sudete; Tri preludija za klavir; Sekstet za dvije violine, violu, violončelo i kontrabas), Šest krokija za kvartet saksofona Borisa Papandopula (1906–1991) i odabrane pjesme iz ciklusa Davidovi psalmi, za dva soprana i klavirski trio Bruna Bjelinskog (1909–1992).

  

  Sljedećega dana, 9. svibnja 2025. hrvatsko glazbeno nakladništvo obogaćeno je još jednim naslovom: Šestu simfoniju Stjepana Šuleka objavio je Muzički informativni centar Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. Na predstavljanju u predvorju dvorane (u 18 sati) govorili su redaktor izdanja ove partiture akademik Zoran Juranić i savjetnik-urednik u MIC-u dr. sc. Davor Merkaš. Sat vremena kasnije (u 19) u predvorju Velike dvorane otvorena je izložba Stjepan Šulek, 1914. – 1986., omaž dr. sc. Evi Sedak (1938–2017), autorici izložbe postavljene povodom 100. obljetnice rođenja. Izložbu u predvorju Velike dvorane, priređenu u suradnji s Fondom Stjepan Šulek, postavili su voditeljica Muzičkog informativnog centra muzikologinja Jelena Vuković i savjetnik-urednik dr. sc. Davor Merkaš, a uz njih je na otvorenju govorila i ravnateljica Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog dr. sc. Nina Čalopek. Izložbu će posjetitelji dvorane moći razgledati u terminu između 10 i 12 sati do Svjetskog dana glazbe (21. lipnja). Na koncert Zagrebačke filharmonije osvrnut ćemo se u nastavku ovoga priloga.

  Na početku svoga stvaralačkoga puta u buđenju hrvatske glazbe u prvoj polovici 20. stoljeća i vremenu u kome se isticalo nadahnuće tradicijskom glazbom, Stjepan Šulek gradio je skladbe na motivima bliskima tradicijskoj glazbi. No nije to bio njegov stvaralački credo, kao ni avangarda prisutna u glazbenim središtima u Europi, nego se pronašao u tzv. neoklasicističkome stilu poštujući harmonijske okvire tonaliteta i protiveći se dosljedno atonalitetnosti, polifono vođenje glasova, baroknu motoriku i klasične glazbene oblike. U tom kontekstu može se objasniti uvrštenje predavanja Tihomira Petrovića naslovljeno Što je (glazbena) harmonija? održano u subotu, 10. svibnja 2025. u predvorju Male dvorane (s početkom u 10 sati). Dio komornog opusa Stjepana Šuleka predstavljen je na Brunch koncertu u Maloj dvorani (početak u 12 sati).

  

  Ciklus od pet gudačkih kvarteta Moje djetinjstvo svirali su članovi Gudačkoga kvarteta Tartini (Prvi i Treći) te članovi Zagrebačkoga kvarteta (Drugi, Četvrti i Peti). Još jedan omaž muzikologinji Evi Sedak kao autorici izložbe priređene o 100. obljetnici rođenja Stjepana Šuleka bilo je predavanje uz razgovor muzikologa dr. sc. Dalibora Davidovića O „dugom danu“ Stjepana Šuleka, još jednom. Pojam „dugi dan“ koristila je Eva Sedak govoreći o Stjepanu Šuleku kao o skladatelju i pedagogu misleći na „dugovječnost njegova nasljeđa“ te „pokušavajući odrediti mjesto i ulogu Stjepana Šuleka u hrvatskoj glazbenoj kulturi 20. stoljeća.“ Subotnji festivalski dan završio je koncertom Ansambla Cantus u Maloj dvorani s programom naslovljenim Šulekovi suvremenici. Pod ravnanjem maestra Berislava Šipuša izveli su sljedeće skladbe: Mala suita za violončelo i glasovir Ive Kirigina (1914–1964), Carillon, za gudački kvartet i harfu Silvija Bombardellija (1916–2002), Četiri bagatele za gudače i harfu, op. 86 Ivane Lang (1912–1982), Solo I, za violinu i komorni ansambl Branimira Sakača (1918–1979) i Odrazi, za komorni ansambl Natka Devčića (1914–1997).

  

  Posljednjega dana festivala, u nedjelju, 11. svibnja 2025. nastavljeno je u Maloj dvorani (u 10 sati) izlaganje Tihomira Petrovića, prof., o harmoniji uz glazbene primjere, naslovljeno Ulijevo, poput Franza Liszta, ili udesno poput Jimija Hendrixa? Spomenut je među priređivačima Fond i Nagrada Stjepan Šulek koje su također u Maloj dvorani (od 12 sati) predstavili predsjednik Fonda i predsjednik Upravnog vijeća Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog violinist Goran Končar i ravnateljica dvorane Nina Čalopek. Prigodni program trebali su izvesti dvoje dobitnika Nagrade Stjepan Šulek – violinistica Katarina Kutnar i violinist Martin Krpan te pijanistica Katarina Krpan i Gudački kvartet ansambla OKTOS (iz tiskanoga programa nije moguće povezati interprete i izvedene skladbe). Stjepan Šulek podučavao je na Muzičkoj akademiji kompoziciju od 1945. do 1975. godine, a studij je završilo četrnaest studenata, među kojima su Milko Kelemen (1924–2018), Stanislav Horvat (1930–2006), Krešimir Šipuš (1930–2014), Pavle Dešpalj (1934–2021), Dubravko Detoni (1937.), Igor Kuljerić (1938–2006), Davorin Kempf (1947–2022), i dr. Svoja sjećanja na pedagoga koji ih je vodio tijekom studija osvježili su skladatelj Dubravko Detoni i dirigent Zoran Juranić, koji je učio kod Šuleka kompoziciju ali nije formalno završio studij. Muzikologinja Jelena Vuković vodila je kroz razgovor naslovljen Alte Schule(k) – sjećanje na Učitelja (u prijevodu s njemačkog Stara škola, što je iskorišteno za njemačku varijantu prezimena Šulek).

  

  Festival Zagrebačko glazbeno proljeće završio je u Velikoj dvorani koncertom Dubrovačkoga simfonijskog orkestra koji ove godine slavi 100. obljetnicu utemeljenja, a zaustavio se u Zagrebu prije gostovanja u Poljskoj. (I na ovaj koncert ćemo se osvrnuti u nastavku teksta). Jesu li tijekom četiri dana festivala Zagrebačko glazbeno proljeće ostvareni postavljeni ciljevi priređivača (istraživanje Šulekova života i nasljeđa, odaziv publike na planirana događanja, djelovanje Stjepana Šuleka kao dirigenta u orkestrima, i dr.) pokušat ćemo istražiti i zaključke podastrijeti u nastavku teksta.

  (Pročitajte sljedeći nastavak)

  © Snježana Miklaušić-Ćeran, KLASIKA.hr, 13. lipnja 2025.

Piše: