Dijalog između prošlosti i sadašnjosti, istraživanja i doživljaja

Manifestacija Žive slike Austro-Ugarske Pule od 4. do 6. rujna 2025. godine



  • Od 4. do 6. rujna 2025. godine, Pula se ponovno vratila u svoje najblistavije povijesno razdoblje, doba Austro-Ugarske Monarhije, kada je bila najvažnija vojna luka carstva, ali i njegovo kulturno središte na Jadranu. Pod motom „Oproštaj od ljeta uz zvukove valcera i polke“, manifestacija Žive slike Austro-Ugarske Pule pretvorila je grad u živu kazališnu scenografiju, u kojoj su se povijest, umjetnost i svakodnevni život stopili u trodnevni kulturni spektakl.

    Ova originalna manifestacija, čiji koncept potpisuje Ivna Bevanda-Strah u suradnji s Igorom Šaponjom i uz istraživačku podršku Romane Lekić, održava se pod pokroviteljstvom Turističke zajednice grada Pule, a osmišljena je kao spoj kulturne baštine, turističke atraktivnosti i edukativnog sadržaja. Cilj joj je, kroz umjetničke forme i popularne kulturne programe, predstaviti Pulu ne samo kao pomorsku utvrdu prošlosti, nego i kao grad koji svoju baštinu zna reinterpretirati u suvremenom kontekstu.

    Tijekom tri dana grad je živio u ritmu valcera, polki i povijesnih kostima. Na brojnim lokacijama – od Arheološkog muzeja Istre, Malog rimskog kazališta, pulske Arene, pa sve do Mornaričke knjižnice i povijesne luke – odvijali su se koncerti, izložbe, plesne izvedbe, tematske šetnje, filmske večeri i radionice za djecu. Ulice i trgovi ispunili su se glazbom Johanna Straussa, a povijesni centar grada oživio je u tonovima bečkih plesova i zvucima vojnog orkestra, podsjećajući na vrijeme kada su kroz Pulu šetali časnici, umjetnici i putnici iz cijele Monarhije.
    Program manifestacije otvoren je svečanim događajem u Arheološkom muzeju Istre, gdje su posjetitelji mogli razgledati izložbu o carici Elizabeti Bavarskoj – Sisi, omiljenoj vladarici bečkog dvora, čiji je lik simbolizirao gracioznost i europsku profinjenost tog razdoblja. Izložba ekskluzivne kolekcije haljina inspiriranih caricom Sisi, donijela je publici u Puli jedinstven doživljaj susreta s modom, poviješću i estetikom austro-ugarskog razdoblja. Autorica izložbe, poznata mađarska kostimografkinja i dizajnerica Monika Czedly iz Gödöllőa, kreirala je raskošnu kolekciju povijesno nadahnutih haljina i modnih dodataka. Uz glazbene izvedbe i plesne točke, otvorenje je obilježila i kostimirana rekonstrukcija dolaska carskog para u Pulu, čime je stvoren dojam da su povijesne ličnosti ponovno zakoračile u grad.
    Poseban interes izazvala je povijesna plovidba pulskim zaljevom, u kojoj su sudjelovali kostimirani izvođači predstavljajući austro-ugarske časnike i mornare. Ovaj scenski performans, popraćen glazbom i povijesnim opisima, na simboličan je način vratio nekadašnju flotu u pulsku luku i podsjetio na njezinu ključnu ulogu u maritimnoj povijesti Sredozemlja.
    Zanimanje publike pobudile su i tematske filmske večeri. Uz  njih, održane su i radionice za djecu, kostimirane šetnje gradom i glazbene izvedbe u javnom prostoru, čime je manifestacija dobila razigran, interaktivni karakter koji povezuje sve generacije.
    Pula je tako tri dana postala „grad sjećanja“ i „grad doživljaja“ – spoj prošlosti i sadašnjosti, koji je kroz glazbu, ples, film i arhitekturu ispričao priču o srednjoeuropskom duhu koji još uvijek živi na obalama Jadrana. Manifestacija Žive slike Austro-Ugarske Pule pokazala je kako kulturna baština može biti temelj novog turističkog identiteta i dokaz da povijest, kada se doživi srcem, ponovno postaje živa.

    BEČKA ELEGANCIJA POD ZVIJEZDAMA

    Središnji događaj manifestacije „Žive slike Austro-Ugarske Pule“ bio je svečani gala koncert Johann Strauss Capelle Vienna, održan u veličanstvenom ambijentu Malog rimskog kazališta. U povodu 200. obljetnice rođenja Johanna Straussa mlađeg (1825. – 1899.), austrijski orkestar koji baštini izravnu tradiciju bečkih Straussovih ansambala iz 19. stoljeća priredio je Puljanima nezaboravnu večer u duhu carskog Beča – grada koji je valcer pretvorio u simbol kulturne sofisticiranosti Europe.

    Publika je ispunila tribine do posljednjeg mjesta, a ugođaj je podsjećao na zlatno doba bečke glazbene epohe. Na pozornici su se smjenjivale Straussove partiture koje su oblikovale duh jednog vremena: Uvodni marš, Op. 327, Uvertira iz opere „Šišmiš“, Op. 362, te arije iz opereta Barun Ciganin i Vesela udovica, u izvedbi solista čije su interpretacije donijele kombinaciju vokalne virtuoznosti i scenskog šarma.
    Osim orkestra, posebnu čar večeri dali su i plesači baleta Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, koji su na pozornici izveli koreografije na valcere „Proljetni glasovi“, „Na lijepom plavom Dunavu“ i brze polke „Tritsch-Tratsch“ i „Pod grmljavinom i munjama“. Njihovi su pokreti, u savršenom ritmu s glazbom, dočarali bečku eleganciju i neponovljivu lakoću kojom su se nekoć otvarali carski plesovi.
    Prvi dio koncerta završio je razigranom polkom „Bečka krv“, u kojoj su se publici pridružili pljeskom u ritmu valcera, dok je drugi dio, donio spoj austrijske i hrvatske glazbene tradicije. U izvedbi je odzvonila i pjesma „Krasna zemljo, Istro mila“, koja je simbolično povezala bečku i istarsku kulturu u zajedničkom slavlju glazbe.
    Vrhunac večeri bio je veličanstveni „Valcer cara Franje Josipa“ (Kaiser-Walzer, Op. 437), izveden uz baletni ansambl i svjetlosne efekte koji su rimskom kamenom amfiteatru dali gotovo metafizičku dimenziju. Uslijedile su Lehárove arije „Meine Lippen, sie küssen so heiß“ i „Dein ist mein ganzes Herz“, uz duet „Lippen schweigen“ iz operete Vesela udovica, koje su izazvale dugotrajan pljesak i ovacije publike.
    Finale večeri pripalo je neizostavnom „Na lijepom plavom Dunavu“, čije prve note uvijek izazovu uzdah prepoznavanja i zajedništva, a kao bis izveden je „Radetzky marš“ Johanna Straussa starijeg, u kojem je publika ritmičnim pljeskom sudjelovala kao dio orkestra.



    Koncert Johann Strauss Capelle Vienna nije bio samo glazbeni događaj, nego i kulturno sjećanje, svojevrsni dijalog između dvaju povijesno povezanih gradova – Beča i Pule. Dok je Beč kolijevka valcera, Pula je bila njegovo jadransko odredište; mjesto gdje su zvuci Straussovih partitura odzvanjali s paluba, plesnih dvorana i kazališnih pozornica još u 19. stoljeću.
    U toj večeri, pod zvijezdama nad Malim rimskim kazalištem, Straussova je glazba ponovno postala jezik zajedništva i ljepote, a Pula je, makar na trenutak, živjela kao carski grad – elegantna, svečana i radosna. Publika je dugo ostala na tribinama, svjesna da svjedoči događaju koji povezuje više od dva stoljeća glazbene povijesti i podsjeća da valcer, taj simbol europske duše, nikada ne prestaje.

    STRUČNI SKUP KULTURNA BAŠTINA AUSTROUGARSKE PULE

    Drugi dan manifestacije Žive slike Austro-Ugarske Pule bio je posvećen stručnom skupu koji je spojio znanost, umjetnost i baštinu u jednom edukativnom, interdisciplinarnom događanju. Skup je okupio povjesničare, arhitekte, muzikologe, povjesničare umjetnosti i filmologe, koji su kroz niz predavanja i razgovora osvijetlili slojevitu kulturnu prošlost Pule kao grada koji je u razdoblju Monarhije bio ne samo vojno, već i kulturno središte Jadrana.
    Program je započeo posjetom Mornaričkoj knjižnici, jedinstvenom spomeniku obrazovne i kulturne povijesti Pule. Pod naslovom „Mornarička knjižnica kao otvorena knjiga – dugi povratak kući mornaričke biblioteke“, djelatnici Sveučilišne knjižnice u Puli održali su zanimljivo edukativno predavanje o povijesti i značaju te institucije. Kroz arhivske dokumente, kataloge i rijetke primjerke starih izdanja, posjetitelji su mogli otkriti kako je knjižnica, osnovana u 19. stoljeću za potrebe austro-ugarske mornarice, postala važan centar znanja, ali i simbol intelektualne tradicije grada.
    Uslijedilo je predavanje prof. dr. sc. Lade Duraković pod naslovom „Zvučne slike Austro-Ugarske Pule: razglednice iz glazbenog života grada na razmeđu 19. i 20. stoljeća“, koje je na sugestivan način oživjelo zvučnu kulisu nekadašnje Pule. Glazbenica Samanta Stell svojim je izvedbama dočarala duh vremena, dok je glumac Šandor Slacki čitao ulomke iz starih novinskih članaka i programa koncerata, pretvarajući povijesne zapise u žive prizore. Publika je mogla osjetiti kako su zvuci vojnih orkestara, salonskih sastava i valcera oblikovali svakodnevicu Pule, čineći je europskom kulturnom točkom koja je njegovala duh Beča na Jadranu.
    Predavanje je održala i nasl. izv. prof. dr. sc. Jasenka Kranjčević s Instituta za turizam u Zagrebu, pod naslovom „Arhitektura Austro-Ugarske Pule kao turistička atrakcija“. Predavanje je, uz brojne povijesne fotografije, planove i karte, analiziralo utjecaj bečke arhitektonske škole i urbanističkog planiranja na izgled grada. Istaknuta je važnost očuvanja austro-ugarske arhitekture – od Arsenal zgrada i fortifikacija do javnih objekata i stambenih palača – kao temelja za suvremeni razvoj kulturnog turizma. Kranjčević je naglasila kako su upravo ti prostori ključni za prepoznatljiv identitet Pule, jer povezuju vojnu, civilnu i kulturnu povijest u jedinstvenu urbanu cjelinu.
    Potom je riječ preuzeo Boris Trnski, umirovljeni brigadir Hrvatske vojske, s predavanjem „Hrvatski admirali do 1918. sa službom u Puli“. Na temelju istraživanja vojnih arhiva i zapisa, Trnski je prikazao biografije i karijere hrvatskih časnika koji su djelovali u austro-ugarskoj mornarici, među njima i admirale koji su sudjelovali u izgradnji i zapovijedanju pulskom lukom. Posebno su istaknuti njihovi doprinosi tehničkom, taktičkom i kulturnom razvoju mornarice te povezanost s lokalnim zajednicama. Predavanje je pružilo uvid u dio povijesti koji je često zanemaren u javnom sjećanju, ali predstavlja važan segment nacionalne pomorske baštine.

    0

    Uslijedilo je izlaganje autora ovog teksta, dr. sc. Zlatka Vidačkovića pod naslovom „Prvi filmovi u Hrvatskoj: Austro-Ugarska mornarica u Puli i Šibeniku 1898.“. Kroz povijesne prikaze i analizu ranih filmskih zapisa društva Lumière i snimatelja Alexandrea Promia dočarano je kako su upravo Pula i njezina vojna luka postale jedne od prvih hrvatskih filmskih lokacija. Kroz arhivske fotografije i analizu filmova pokazalo se kako su austro-ugarski filmovi iz tog razdoblja istodobno bili dokumentarni zapisi i promotivni materijali Monarhije, a danas dragocjeni svjedoci ranih dana hrvatske kinematografije.
    Skup je zaključen predavanjem Livija Nefata, tajnika Društva Viribus Unitis, pod naslovom „Bojni brodovi Habsburške Monarhije u Puli“, koje je kroz tehničke i povijesne prikaze približilo publici razvoj mornaričke tehnologije i simboliku pulske luke kao ponosa Monarhije. Nefat je prikazao kako su veliki ratni brodovi postali dio kolektivne memorije Pule i inspiracija umjetnicima, povjesničarima i filmašima, te kako se njihova tradicija može interpretirati u suvremenom kulturnom i turističkom kontekstu.

    ŽIVA KULTURNA PRIČA

    Cjelodnevni program završio je neformalnim razgovorima uz zaključak da je Pula danas rijedak europski grad u kojem se može „čitati“ povijest Austro-Ugarske ne samo kroz spomenike i zgrade, nego i kroz knjige, glazbu, film i more.
    Stručni skup pokazao je kako interdisciplinarni pristup – spajajući arhitekturu, kostimografiju, glazbu, vojnu i filmsku povijest – može pretvoriti znanstveno istraživanje u živu kulturnu priču, razumljivu i privlačnu široj javnosti.
    Time je manifestacija  Žive slike Austro-Ugarske Pule zaokružila ne samo svoju umjetničku i zabavnu dimenziju, nego i onu znanstvenu i edukativnu, potvrđujući da se kulturna baština može oživjeti kroz dijalog između prošlosti i sadašnjosti, znanosti i emocije, istraživanja i doživljaja.

    © Zlatko Vidačković,, KLASIKA.hr, 8. rujna 2025.

kritike