Sakralna čarolija obasjana vrhunskom akustikom

7. Dani Matije Petra Katančića, Valpovo, 16.–18. listopada 2025.: Trio Seraphim, Monika Cerovčec, sopran, Vedran Kocelj, trublja, Pavao Mašić, orgulje, Kapela dvorca Prandau-Normann

  • Od 16. do 18. listopada u Valpovu se održala manifestacija pod nazivom Dani Matije Petra Katančića, čime je odana počast jednoj od ključnih figura u slavonskoj povijesti. Sve je zaključeno koncertom Trija Seraphim u subotu, 18. listopada. Trio Seraphim čini tim vrhunskih domaćih glazbenika: Monika Cerovčec kao sopran, Vedran Kocelj na trubljama te Davor Ljubić na orguljama, a djeluju od 2018. godine. Davor Ljubić profesor je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a uz to svira orgulje crkve sv. Blaža u Zagrebu. Monika Cerovčec solistica je Zbora Hrvatske radiotelevizije i ansambla Antiphonus, a nastupala je i u brojnim operama. Vedran Kocelj je renomirani trubač Simfonijskog orkestra HRT-a.

    Iza organizacije koncerta stoji osječka udruga Kreativna kulturna mreža, a održan je u sklopu koncertnog ciklusa Panona Cambra. Kreativna kulturna mreža bavi se organizacijom kulturnih događaja, ispreplevši promociju povijesnih figura koje su djelovale u vrijeme biskupa Josipa Jurja Strossmayera.

    Program koncerta sastojao se od sveukupno deset skladbi uglednih domaćih i inozemnih skladatelja, a miješala se koncepcija sakralne glazbe s odavanjem počasti povijesnim figurama te je slogan koncerta bio „Strossmayeru u čast”. Provlačila se tematika dvije ključne figure u slavonskoj kulturi: Matije Petra Katančića i Josipa Jurja Strossmayera. Valja napomenuti da ove godine obilježavamo 200. godišnjicu smrti Matije Petra Katančića, ali i 210. godišnjicu rođenja Josipa Jurja Strossmayera.

    Na početku koncerta, organizatorica Blanka Gigić Karl pozdravila je sve prisutne te predstavila same orgulje, koje su bile instrumentalne zvijezde ove večeri. Naime, plemić Hilleprand naručio je gradnju ovih orgulja za 3000 forinti, a izradu je pripisao poznatom graditelju orgulja Jozsefu Angsteru. Prošle godine bila je 190. godišnjica Angsterovog rođenja, a tim su povodom orgulje renovirane.

    Koncert je započeo u optimističnom tonu, koračnicom Franje Kuhača Ksavera, napisanom u slavu Preuzvišenomu gospodinu biskupu Josipu Jurju Strossmayeru, op. 29. Skladba je ovo u moderato tempu, a karakterizira je alteriranje glasnijih i tiših dijelova. Već na samom početku izvedbe kapelicu je ispunio moćan glas soprana te je postalo jasno da je upravo ova lokacija idealna za ovakav tip događaja: osim što ističe najljepše karakteristike glasa, naglašava i trubu koja vodi kada vokal nije u glavnoj ulozi, ali i orgulje, koje su svojevrsna osnova zvuka na koje se nadovezuju vokal i truba.

    Bez pauze, uslijedila je skladba Ivana pl. Zajca Ave maris stella, u prijevodu Sveta Marijo Zvijezdo, romantičnijeg stila nego prethodna skladba, ali sličnog izražaja te tempa andante quasi moderato. Iako je ova pjesma inače namijenjena mezzosopranu ili altu, neovisno o tome, idealno se uklopila u sopran. Vedar ton ukomponiran je u ovu skladbu u kojoj truba daje odgovor vokalu, nakon čega se sklapaju u harmoniju koja naposljetku kulminira visokim tonovima.

    Uslijedila je skladba našeg skladatelja Nikole Bašića Oče naš. Reinterpretacija je ovo molitve Oče naš, no razlikuje se od one klasične, crkvene pjevne interpretacije: u ovu verziju molitve uklopljena je naglašena ekspresivnost vokala i trube, dok orgulje služe tek kao tiha osnova zvuka.

    Iduća skladba u molu, naziva Hymne à la Vierge, francuskog skladatelja Pierrea Villettea, kontrast je dosadašnjim skladbama u duru, uz melankoliju u kojoj dominira vokal kojeg orgulje nježno prate, uz gotovo neprimjetne zvukove trube. Tekst se temelji na poemi njegovog suvremenika Rolanda Bouhereta, a izražava slavu Bogorodici. U ovoj skladbi tempa andante, vrlo je izražen vokal, što dodatno naglašava poruku pjesme. Koncert se nastavio još jednom verzijom skladbe Ave Maria, pod nazivom Tosti Ridonami la calma autora Francesca Paola Tostija, iz 1886. godine, koja se inače često izvodi u suvremenijim aranžmanima. Prisutne su alteracije dijelova nabijenih vokalnom snagom, kao i onih dijelova gdje skladba gotovo daje dojam uspavanke, što kulminira glasnim zaključkom.

    Iako je kao iduća skladba u programu stajala Fantazija u c-molu autora Franje Lučića, orguljaš je odlučio odsvirati skladbu francuskog skladatelja Eugenea Gigouta. Brzina tonova predstavlja kontrast dosadašnjoj spokojnoj sakralnoj tematici, uz svjež zvuk, koji odaje dojam da je skladba ispred svoga vremena. Ovo je ujedno bila jedina skladba u kojoj nisu sudjelovali vokal i truba.

    Uslijedila je nova interpretacija Ave Maria, ovaj put autora Franje Dugana, našeg crkvenog skladatelja. Kraća je ovo skladba, obojana turobnom atmosferom. Potom su orgulje pružile diskretni uvod u nastavak koncerta. Desna ruka na orguljama izvodi brze, ritmične figure u staccatu, dok se trublja nadovezuje u dijalog, prateći orgulje korak po korak, da bi instrumental snažno prekinuo sofisticirani vokal. Radi se o skladbi La Vergine degli angeli (La Forza del Destino) Giuseppea Verdija, što je inače skladba iz drugog čina opere La Forza del Destino iz 1862. godine.

    Sljedeća skladba poznatog je autora Giacoma Puccinija, pod nazivom Salve Regina. Truba elegantno popunjava pauze bez dominantnog vokala, dok orgulje decentno povezuju sve u jednu harmoničnu cjelinu.

    Koncert je zaključen skladbom Regina coeli laetare (Cavalleria Rusticana), čiji je autor Pietro Mascagni, a koja započinje vrlo tiho, dok se sopran suptilno uključuje. Akustika kapelice pojačava veličanstvenost zvukova trube, uz dostizanje vrhunca glasnoće.

    Sakralne teme s naglaskom na slavu Bogorodici odgovaraju atmosferi kapelice, koja je inače korištena isključivo za koncerte. Iako je prostorno mala te nema puno sjedećih mjesta, koncert je privukao lokalne ljubitelje glazbe te je tako većina mjesta bila popunjena. Ono što posebno pridonosi doživljaju koncerta jest to što je većina sjedećih mjesta ispod samih orgulja i stoga je moguće iz te perspektive vidjeti samo sjene izvođača, što stvara osjećaj tajnovitosti. Većinu izvedbi te večeri karakterizira harmonija, koju dodatno naglašava impresivna akustičnost crkve, uz glazbenike koji su radili minimalne pauze među skladbama.

    Za kraj, organizatorica je najavila ostatak festivala Panona Muziko, koji će se održati 3. i 10. prosinca u Đakovu i Osijeku. Iako je ovaj koncert trajao samo sat vremena, utjelovio je duh povijesti i sakralnih tema u savršenom akustičnom okruženju. Intimnost koncerta povećalo je i to što su se posjetitelji mogli poslužiti besplatnim pekarskim proizvodima.

    Dobra posjećenost ovog događaja potvrđuje važnost kulturnih manifestacija čak i u manjim sredinama. Iako je koncert prvenstveno promoviran putem društvenih mreža, nakon koncerta mogli su se čuti komentari posjetitelja kako su za koncert saznali i bez društvenih mreža, što dodatno naglašava njegov značaj za cjelokupnu lokalnu zajednicu.

    © Jelena Sedlar, KLASIKA.hr, 8. studenog 2025.

    Program:

    Franjo Kuhač Ksaver: Koračnica u slavu Preuzvišenomu gospodinu biskupu Josipu Jurju Strossmayeru, op. 29

    Otto Žert: Slava (posvećena Strossmayeru)

    Ivan Zajc: Ave maris stella

    Franjo Lučić: Fantazija u c-molu za orgulje solo

    Nikola Bašić: Oče naš

    Ivan pl. Zajc: Himna Strossmayeru, op. 1003

    Josip Bozzoti: Trobojna (posvećena Strossmayeru)

    Giacomo Puccini: Salve Regina

    Charles Gounod: Sanctus
● naslovna● simfonijski● komorni● solistički● festivali● povijest● snimke
● pišite nam

kritike